Tek što je HDZ nakon višemjesečnog pada uspio djelomično stabilizirati svoj rejting, vladajućima je novu političku glavobolju donijela afera povezana s ilegalnim odlaganjem potencijalno opasnog otpada na području Gospića. Slučaj je uznemirio stranačke redove i natjerao HDZ na aktiviranje svojevrsnog kriznog plana.
U stranci su svjesni da bi afera mogla prerasti lokalne okvire, zbog čega pokušavaju smanjiti političku štetu, naglasiti institucionalnu reakciju i istodobno preusmjeriti dio pozornosti prema oporbi i njezinim ekološkim problemima.
HDZ otvara stare slučajeve
Jedan od glavnih poteza vladajućih bio je povratak na slučaj iz kasnih devedesetih, odnosno priču o tvrtki Kopitar 2000, povezanoj s puncem predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića. Ta je tvrtka svojevremeno skladištila opasni otpad u Perušiću.
HDZ sada taj slučaj koristi kako bi propitao političku dosljednost prvog čovjeka SDP-a, posebno u trenutku kada socijaldemokrati traže opoziv Vlade.
Vladajući su se istodobno okrenuli i stranci Možemo!, kojoj HDZ-ovi zastupnici spočitavaju probleme s Jakuševcem i gospodarenjem otpadom u Zagrebu. U političkim napadima spominju se i ekološki problemi u Poznanovcu, općini iz koje dolazi Sandra Benčić.
Na meti kritika našla se i SDP-ova vlast u Varaždinu, gdje HDZ problematizira slučaj tvornice Mundus te optužuje lokalnu vlast za licemjerje i loše upravljanje otpadom.
Takvim pristupom HDZ pokušava pokazati da ekološki problemi nisu isključivo pitanje odgovornosti aktualne vlasti, nego da slični problemi postoje i ondje gdje upravljaju oporbene stranke.
Saborska većina zasad drži situaciju pod kontrolom
Unatoč pritisku javnosti i oporbe, vladajući u Hrvatskom saboru i dalje imaju stabilnu većinu. Upravo zahvaljujući toj većini na sjednici posvećenoj problemima s otpadom usvojeni su zaključci vlastite većine, dok su oporbeni zahtjevi za hitnim ostavkama odbijeni.
Oporba je pritom kritizirala odluku da se više tema povezanih s otpadom objedini u jednu raspravu. Smatraju da je takav potez poslužio kako bi se problem što prije zaključio i maknuo iz središta političke pozornosti.
Vladajući, međutim, nastavljaju inzistirati na tome da institucije rade svoj posao.
Plenković pokušava smiriti javnost
Premijer Andrej Plenković velik dio javnog nastupa koristi kako bi poručio da nema razloga za paniku. Pri tome se poziva na analize prema kojima zasad nema pokazatelja da su podzemne vode onečišćene opasnim tvarima.
Istodobno je najavio odlučniji obračun s ekološkim kriminalom, uključujući mogućnost uvođenja kaznenog djela ekocida u Kazneni zakon.
HDZ-ovi predstavnici također poručuju da bi Fond za zaštitu okoliša trebao što prije krenuti u sanaciju sporne lokacije.
Ipak, unutar stranke postoje različita očekivanja o tome koliko će cijeli proces trajati. Dio HDZ-ovaca strahuje da bi sanacija mogla potrajati, dok drugi smatraju da bi upravo protok vremena mogao raditi u njihovu korist jer bi medijska pažnja i javni pritisak mogli postupno oslabjeti.
Pravi politički račun mogao bi stići tek u rujnu
U HDZ-u zasad ne smatraju da je gospićka afera ozbiljno uzdrmala stranku, osobito zato što se i SDP nalazi u razdoblju slabijeg rejtinga. Prema dostupnim anketama, potpora SDP-u pala je na 18,2 posto, čime ni najveća oporbena stranka nije uspjela iskoristiti probleme vladajućih za vlastiti politički rast.
Istodobno, Most i Možemo! bilježe bolje rezultate nego ranije, no u HDZ-u trenutno veću pozornost posvećuju potencijalnim posljedicama afere u Ličko-senjskoj županiji, tradicionalno važnom području za stranku.
Dio stranačkih izvora upozorava da kolovoške ankete možda još nisu pokazale stvarne posljedice afere. Istraživanja su provedena dok je slučaj još bio u punom intenzitetu, a u međuvremenu slijede prosvjed i nastavak parlamentarne rasprave.
Zbog toga se u HDZ-u s posebnom pozornošću očekuju rujanska istraživanja javnog mnijenja. Upravo bi ona mogla pokazati je li afera ostavila dublji trag na birače.
Najveći strah – izlazak nezadovoljstva na ulicu
Za Plenkovića najveći problem nije nužno saborska oporba. U parlamentu vladajući imaju dovoljno čvrstu većinu, a premijer se i dalje može osloniti na političku i brojčanu nadmoć.
Veća nepoznanica predstavlja ono što se događa izvan Sabora.
Afera je započela u Lici, ali se nezadovoljstvo prelilo prema Zagrebu, gdje je najavljen veliki prosvjed. Organizatori već rade na dolasku građana iz različitih dijelova Hrvatske, uključujući organizirani prijevoz autobusima.
Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da se prosvjed ne temelji samo na političkim optužbama. Građani koji sudjeluju u inicijativama upozoravaju na problem oko 37.000 tona potencijalno opasnog otpada koji se nalazi u blizini izvora vode.
Dodatnu zabrinutost izazvale su analize koje su financirali sami građani, a prema kojima su u uzorcima vode u Lici pronađene PFAS kemikalije.
Upravo strah za zdravlje i kvalitetu vode može privući i građane koji inače ne sudjeluju na političkim prosvjedima. To je aspekt situacije koji vlastima može biti posebno neugodan jer nezadovoljstvo više nije nužno vezano uz klasičnu političku podjelu lijevo-desno.
Plenković se ne boji Sabora, ali ulica je nepredvidiva
Premijer se u Hrvatskom saboru ne nalazi pod neposrednom prijetnjom gubitka većine. HDZ i partneri imaju dovoljno zastupnika za obranu Vlade, dok Plenković u političkim raspravama pokazuje da se ne ustručava oštro odgovoriti protivnicima.
No masovni prosvjed potpuno je drugačija situacija.
Ako se 5. rujna na zagrebačkom prosvjedu okupi velik broj građana, politička poruka bit će znatno snažnija od one koju vlast može kontrolirati parlamentarnom većinom. Tada bi tvrdnje da se oko slučaja nepotrebno podiže panika mogle izgubiti na uvjerljivosti, dok bi pritisak na Vladu mogao dodatno porasti.
Upravo zato u HDZ-u s posebnom pozornošću prate pripreme za prosvjed. Jer dok je saborska situacija za Plenkovića relativno predvidiva, reakcija građana na ulici nije.
A ako se lokalno nezadovoljstvo zbog otpada spoji sa širim nezadovoljstvom građana, afera bi mogla prerasti u puno veći politički problem nego što se u HDZ-u trenutno nadaju.
