Afera s nezakonito odloženim otpadom u Lici otvorila je novu političku frontu u Hrvatskoj, a dvije najveće lijeve oporbene stranke – SDP i Možemo – u cijeloj situaciji vide priliku za snažniji pritisak na Vladu Andreja Plenkovića.
Problem s otpadom izazvao je snažne reakcije javnosti i pogodio HDZ-ovu vlast u trenutku kada oporba pokušava nametnuti pitanje odgovornosti i mogućnosti promjene vlasti. Iako se u SDP-u i Možemo naglašava zabrinutost zbog problema s kojim se suočavaju stanovnici Like, politička činjenica je da svaka velika društvena kriza oporbi može otvoriti prostor za jači politički angažman.
Prvi veći korak dogodio se tijekom izvanredne saborske sjednice sazvane na inicijativu predsjednika Zorana Milanovića, dok se novi veliki trenutak očekuje 5. rujna, kada bi se građani iz Like trebali okupiti u Zagrebu na prosvjedu.
Oporbene stranke u tom događaju vide mogućnost dodatnog pritiska na Vladu. Ako se SDP, Možemo i Most uspiju nametnuti kao politička podrška prosvjednicima, mogli bi ostvariti veći politički učinak nego kroz dosadašnje kritike HDZ-a.
Sličnu taktiku HDZ je koristio tijekom prosvjeda branitelja u Savskoj 2014. i 2015. godine, kada su njegovi predstavnici redovito obilazili braniteljski šator i podržavali njihove zahtjeve.
Političari žele biti blizu prosvjednika
Građanska inicijativa „Gospić je naš dom”, koja organizira zagrebački prosvjed, već je poručila kako na samom skupu neće govoriti političari, nego isključivo građani.
Unatoč tome, teško je očekivati da će oporbene stranke propustiti priliku za političku vidljivost.
Siniša Hajdaš Dončić, Sandra Benčić i Nikola Grmoja svjesni su da moraju biti prisutni kako bi ostali u središtu pažnje. Njihove bi poruke stoga mogle biti usmjerene prema odgovornosti Vlade i zahtjevu za političkim promjenama.
Afera s otpadom mogla bi tako postati jedna od glavnih tema oporbene kampanje protiv Plenkovićeve Vlade. SDP i Možemo već govore o potrebi drugačijeg upravljanja državom i mogućnosti promjene vlasti.
No iza političkih poruka krije se jedno mnogo konkretnije pitanje – imaju li te stranke dovoljno ljudi koji bi u slučaju izborne pobjede mogli odmah preuzeti odgovorne funkcije u državnom aparatu?
Velik broj funkcija čeka novu vlast
Preuzimanje države ne znači samo osvojiti dovoljan broj mandata u Hrvatskom saboru. Nova vlast mora popuniti velik broj političkih i upravljačkih funkcija.
Za samu jezgru državne vlasti, odnosno premijera, ministre, državne tajnike, predstojnike središnjih ureda te njihove zamjenike i pomoćnike, potrebno je približno 200 ljudi.
Drugi krug čine ravnatelji uprava i glavni tajnici ministarstava. Riječ je o još približno 300 osoba. Iako se dio tih funkcija formalno popunjava javnim natječajima, politička vlast u praksi ima značajan utjecaj na izbor ljudi koji će upravljati sustavom.
Treći krug čine agencije, fondovi, javne ustanove i državne kompanije. Za ta mjesta također je potrebno nekoliko stotina ljudi.
Drugim riječima, stranka ili koalicija koja želi preuzeti državu mora imati vrlo široku bazu ljudi koji nisu samo politički pouzdani, nego imaju i konkretno iskustvo u upravljanju javnim sustavom.
Tu se za SDP i Možemo pojavljuje ozbiljan izazov.
Koliko ljudi zapravo imaju na raspolaganju?
SDP se i dalje smatra velikom hrvatskom strankom, ali njegov broj članova koji aktivno sudjeluju u radu posljednjih je godina znatno manji nego što je bio u nekadašnjim razdobljima.
Možemo ima još užu bazu članstva, dok je Most kadrovski također ograničen. Manji broj aktivnih članova znači i manji broj ljudi koji bi potencijalno mogli preuzeti funkcije u državnoj upravi.
S druge strane, HDZ raspolaže znatno većom stranačkom organizacijom i bazom članstva, iako ni najveća hrvatska stranka nema uvijek jednostavan zadatak pronaći dovoljno kvalitetnih kadrova za sve funkcije koje treba popuniti.
Ključno pitanje za SDP i Možemo zato glasi: imaju li dovoljno ljudi s iskustvom koji bi već prvog dana nakon eventualne izborne pobjede mogli preuzeti odgovornost za najvažnije državne institucije?
SDP ima iskustvo, ali ono je staro
SDP je posljednji put bio na vlasti prije više od desetljeća. Stranka je u posljednjih nekoliko desetljeća samo dva puta formirala središnju vlast – od 2000. do 2003. te od 2011. do 2015. godine.
Mnogi ljudi koji su tada obnašali funkcije danas više nisu aktivni u politici.
Možemo je u još težoj situaciji kada je riječ o iskustvu na državnoj razini. Stranka je već godinama na vlasti u Zagrebu, ali upravljanje glavnim gradom ipak nije isto što i vođenje kompletne državne administracije.
Najprepoznatljivija imena zagrebačke vlasti i dalje su gradonačelnik Tomislav Tomašević te njegovi zamjenici Luka Korlaet i Danijela Dolenec.
U slučaju prijevremenih izbora i eventualne pobjede, SDP i Možemo morali bi stoga vrlo brzo pronaći velik broj ljudi spremnih za preuzimanje odgovornosti.
„Outsourcing” kadrova mogao bi biti jedino rješenje
Ako vlast dođe iz oporbe, a nema dovoljno vlastitih kadrova, jedna od mogućnosti jest angažiranje stručnjaka koji nisu članovi stranaka.
Takav model mogao bi pomoći pri popunjavanju funkcija, ali nosi i određene političke rizike.
Nestranački ministri i drugi stručnjaci ne bi imali jednaku vezu sa stranačkom bazom, dok bi članovi stranaka koji godinama sudjeluju u radu i kampanjama mogli očekivati da nakon izborne pobjede dobiju određene funkcije.
U slučaju da se važni resori prepuste ljudima izvan stranaka, nezadovoljstvo bi se moglo pojaviti unutar same koalicije.
Poseban problem predstavljalo bi i eventualno neiskustvo nove vlasti. Stranci koja prvi put preuzima državnu administraciju moglo bi trebati određeno vrijeme da upozna sve procedure, odnose među institucijama i način funkcioniranja državnog sustava.
Kolarić: „Nemaju apsolutno nikakvu kadrovsku sposobnost”
Na problem kadrova upozorava i bivša SDP-ovka i komunikacijska stručnjakinja Aleksandra Kolarić, koja smatra da dio oporbenih stranaka nema dovoljno ljudi za preuzimanje svih potrebnih funkcija.
„Vidjelo se da nemaju dovoljno ljudi ni za najvažnija mjesta – gradske pročelnike, pa su ih pod izlikom demokratičnosti birali na javnom natječaju”, rekla je Kolarić govoreći o Možemo i njegovom preuzimanju vlasti u Zagrebu.
Prema njezinu mišljenju, problem proizlazi i iz načina na koji je Možemo organiziran. Stranka je nastala iz aktivističkog pokreta i nastoji zadržati model unutarnjeg odlučivanja koji se razlikuje od klasičnih stranačkih struktura.
Kolarić smatra da bi upravo širenje članstva moglo predstavljati određeni izazov jer bi veći broj novih ljudi mogao utjecati na unutarnje procese odlučivanja.
Ipak, primjećuje određene promjene u SDP-u.
„Oni su napokon počeli gaziti po terenu, po blatu, obilaziti sela, što su odbijali činiti godinama, zaboravljajući da su popularnost gradili baš takvim, izravnim političkim radom”, istaknula je Kolarić.
SDP već razmatra uključivanje stručnjaka izvana
Prema navodima izvora upoznatih sa stanjem u SDP-u, i u toj stranci svjesni su da bi kadrovsko pitanje moglo predstavljati problem u slučaju preuzimanja vlasti.
U SDP-u se zato, navodno, razmišljaju modeli uključivanja nestranačkih stručnjaka u rad stranke, primjerice kroz savjetničke pozicije, vanjske konzultante i različite programske skupine.
Takvi ljudi mogli bi u slučaju izborne pobjede preuzeti dio funkcija koje nisu toliko politički eksponirane, uključujući različite pozicije u agencijama, zavodima i državnim institucijama.
Istodobno, stranački članovi koji godinama sudjeluju u političkom radu teško mogu očekivati da će biti potpuno zaobiđeni.
Upravo zato potencijalna promjena vlasti za SDP i Možemo ne bi značila samo političku pobjedu nad HDZ-om. Ona bi predstavljala i vrlo konkretan organizacijski izazov: pronaći nekoliko stotina sposobnih ljudi koji bi odmah mogli preuzeti odgovornost za funkcioniranje države.
Oporba stoga može tražiti prijevremene izbore i uvjeravati javnost da je spremna preuzeti odgovornost, ali pravo pitanje tek bi se otvorilo nakon eventualne pobjede – ima li dovoljno ljudi spremnih i sposobnih da tu odgovornost doista preuzmu?
