Saborska zastupnica Dalija Orešković gostovala je u emisiji Novi dan na N1 televiziji, gdje je govorila o problemu nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću te velikom prosvjedu koji će se održati u subotu u Zagrebu.
Orešković smatra da bi upravo to okupljanje moglo biti jedan od najvažnijih političkih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti. Prosvjed je opisala kao trenutak koji bi mogao nadilaziti uobičajene političke podjele.
„Sada Hrvatsku treba ponovno braniti, na jedan drugačiji način. Stvoriti ono što nam dugo nedostaje – zajednički nazivnik o tome kakvu Hrvatsku želimo“, poručila je.
Prosvjed koji bi trebao okupiti i lijeve i desne
Prema njezinim riječima, okupljanje ne bi trebalo promatrati kroz podjelu na ljevicu i desnicu, već kao pitanje od šireg nacionalnog interesa.
„U tom smislu, taj prosvjed nije ni lijevi ni desni, to bi nam trebao biti zajednički strateški nacionalni interes“, kazala je Orešković.
Posebno je istaknula činjenicu da prosvjed organizira građanska inicijativa koja među govornike nije uključila političare. Smatra da se time izbjegavaju rasprave o tome koja politička opcija stoji iza skupa.
„U publici ima mjesta i za jedne i za druge“, dodala je.
Ipak, Orešković smatra da je politička poruka okupljanja jasna te da je usmjerena protiv HDZ-ove vlasti.
„Ali, i to ću posebno naglasiti, to je antihadezeovski prosvjed. Svi oni koji mu žele pripisati lažne epitete poput ‘jugokomunističkih’ zapravo pomažu onoj političkoj strukturi koja je uzrok ovakvog problema“, rekla je.
Izrazila je i očekivanje da bi prosvjed mogao okupiti velik broj građana te postati jedno od najmasovnijih političkih okupljanja u Hrvatskoj.
Hrvatska kao odlagalište europskog otpada
Orešković je upozorila i na širi problem gospodarenja otpadom, tvrdeći da Hrvatska posljednjih godina postaje odredište za velike količine otpada iz drugih europskih zemalja.
„Podaci pokazuju da je između 2019. i 2026. u Hrvatsku uvezeno oko 3,5 milijuna tona otpada. Većina tog otpada nije legalna“, navela je.
Dodala je kako država, prema njezinu mišljenju, nije uspjela razviti dovoljno kvalitetan sustav ni za vlastiti komunalni otpad, dok se istodobno suočava s problemom otpada koji stiže iz drugih zemalja.
„Hrvatska nije razvila infrastrukturu ni za običan, komunalni otpad, a sada smo postali ilegalno odlagalište za smeće diljem Europe. Vlast je to znala godinama i dopuštala je na račun tuđih interesa“, kazala je.
„Otrov je zakopan u Gospiću, ali i sjedi u vladi“
Govoreći o mogućim posljedicama onečišćenja, Orešković je naglasila da problem ne smatra ograničenim samo na područje Gospića.
„Voda ne zna gdje su granice gradova i županija, ona cirkularno teče. Ako želimo biti otrovani, onda ćemo ovu subotu ostati kod kuće. Svi oni koji imaju zrno poštenja i pameti zaključit će da ćemo se ili mi riješiti tog otrova ili će otrov riješiti nas“, poručila je.
Potom je pojasnila što podrazumijeva pod riječju „otrov“.
„A kada kažem otrov, on nema dvostruke konotacije. Otrov je zakopan u Gospiću, ali i sjedi u vladi i ministarstvima“, izjavila je.
Osvrnula se i na reakcije premijera Andreja Plenkovića, koji je oporbu kritizirao zbog podrške i poticanja prosvjeda.
„Što je tu sporno? To je zadatak oporbe, da potiče. To je svrha našeg postojanja, zato smo se odlučili za demokratski ustroj društva. Premijer bi po običaju htio reći da je voda pitka, a tlo sigurno“, komentirala je Orešković.
Sumnje u nastavak istrage
Saborska zastupnica govorila je i o službenoj istrazi slučaja te ulozi glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.
„Nejasna mi je njegova uloga u svemu. Ne vjerujem da je odjedanput od negativca postao pozitivac. Dobro je da je javnost vidjela ovaj nalaz“, rekla je.
Svoju zabrinutost pokušala je objasniti kroz hipotetski primjer kaznenog postupka.
„Zamislite da ste okrivljenik u kaznenom procesu u kojemu postoji nalaz koji kaže da ste onečistili tlo, a onda vlast putem institucija koje kontrolira objavi desetke nalaza koji kažu da je sve u redu i da nema onečišćenja“.
Orešković tako slučaj s otpadom vidi kao puno širi problem od samog pitanja nezakonitog odlaganja. Prema njezinu stajalištu, riječ je i o pitanju odgovornosti institucija, zaštite okoliša te načina na koji država reagira kada se pojave ozbiljne sumnje u ugrožavanje tla i vode.
