DAN UOČI masovnog prosvjeda “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku”, organiziranog zbog problema s otpadom i navodnog ekocida u Lici, središnji Dnevnik HTV-a o samom je prosvjedu izvijestio prvenstveno kroz reakcije premijera Andreja Plenkovića i ministra obrane Ivana Anušića. Takav način izvještavanja ponovno je otvorio pitanje načina na koji Hrvatska radiotelevizija ispunjava jednu od svojih temeljnih zadaća – informiranje javnosti o važnim događajima.
Na početku središnjeg Dnevnika 4. rujna najavljene su teme poput ulaganja u vojsku, oštre poruke Bruxellesa vezane uz Ratka Mladića, najdugovječnije talijanske vlade Giorgie Meloni te početka Splitskog festivala. Prosvjed u Lici nije dobio zaseban prilog, iako se o njegovu održavanju tjednima govorilo u javnosti, dok je velik broj drugih medija tog petka objavio niz tekstova i priloga u kojima su najavljivali prosvjed.
Prvo je o ulaganjima u vojsku govorio Ivan Anušić, a novinarka Zrinka Grancarić na kraju razgovora postavila mu je pitanje i o prosvjedu. Nakon toga urednica i voditeljica Dnevnika Marta Šimić Mrzlečki najavila je izjavu premijera Andreja Plenkovića, koji je o istoj temi govorio na sjednici Vlade.
Gledatelji pritom nisu dobili osnovne informacije o tome tko organizira prosvjed, zbog čega se održava i koji su zahtjevi njegovih sudionika, nego su o samom događaju uglavnom mogli čuti kroz reakcije premijera i ministra obrane. Na takav način izvještavanja HRT-a upozorilo je i Hrvatsko novinarsko društvo.
HRT upitan zašto je prosvjed najavljen kroz reakcije premijera
HRT je upitan tko je odlučio da se večer uoči prosvjeda u programu objave reakcije Andreja Plenkovića i Ivana Anušića, bez osnovnog predstavljanja organizatora i zahtjeva prosvjednika.
S HRT-a su odgovorili da su upravo oni među prvima otvorili temu ilegalnog otpada u Lici te da su se tim problemom intenzivno bavili mjesecima prije održavanja prosvjeda. Prema njihovu odgovoru, samo od 28. srpnja do 6. rujna toj problematici posvećeno je gotovo 500 minuta programa.
Zašto prosvjed nije normalno najavljen? “Nisu imali press konferenciju”
Odgovori HRT-a na pitanje o načinu najave prosvjeda temeljenom na izjavama premijera i ministra obrane proizlaze iz činjenice da organizatori tog dana, prema tvrdnjama HRT-a, nisu održali konferenciju za novinare.
“Dan uoči prosvjeda, osim javne izjave predsjednika Vlade upućene sa sjednice Vlade, niti jedna druga politička stranka ili inicijativa nije održavala konferencije za novinare. Na dan prosvjeda u svim našim emisijama izvještavalo se o prosvjedu, a sam prosvjed uživo se prenosio na HTV4”, navode u odgovoru na Indexov upit.
S HRT-a također ističu da “mjesecima profesionalno i nepristrano prati problem otpada u Lici” te “daje prostor svim relevantnim akterima”.
“HRT odbacuje neutemeljene navode jer je u programu HRT-a mjesecima prije održavanja samog prosvjeda javnost dobivala informacije o opasnom otpadu, a potom je svakodnevno bila informirana i o organiziranju prosvjeda”, navode i zaključuju kako neutemeljeni navodi čine štetu “HRT-u koji profesionalno obavlja svoj posao”.
Za HRT godišnje ide 186 milijuna eura iz javnih izvora
Najveći dio prihoda HRT-a osigurava se zakonski obveznom pristojbom. Riječ je o modelu financiranja koji građani ne mogu jednostavno odbiti zato što ne gledaju ili ne slušaju programe javne radiotelevizije.
Prema Financijskom planu HRT-a za 2026. godinu, HRT ove godine planira ostvariti ukupne prihode od 216 milijuna eura, dok su planirani rashodi nešto manji i iznose 215,9 milijuna eura. Od naplaćene pristojbe HRT planira uprihoditi 161,8 milijuna eura.
Osim prihoda od pristojbe, HRT bi ove godine trebao dobiti i 24,4 milijuna eura dotacija iz državnog proračuna, odnosno sredstava poreznih obveznika. Oko 86 posto svih planiranih prihoda HRT-a dolazi iz ta dva javna izvora. Kada je riječ o rashodima, najveća pojedinačna stavka odnosi se na plaće i ostala primanja zaposlenih, za što HRT u 2026. planira izdvojiti 80,1 milijun eura.
I sama naplata pristojbe stvara dodatne troškove
U financijskom planu navedene su dvije brojke povezane s pristojbom. HRT kao prihod od naplaćene pristojbe navodi 161,8 milijuna eura, dok veći iznos od 167,6 milijuna eura uključuje i kamate, troškove prisilne naplate te druge povezane prihode.
Mjesečna pristojba iznosi 10,62 eura, što znači da jedno kućanstvo tijekom godine izdvoji 127,44 eura za HRT. Međutim, trošak za građane postoji i kroz samo provođenje sustava naplate. HRT za taj sustav ove godine planira izdvojiti čak 7,1 milijun eura.
“Katedrala hrvatskog duha”
Odnos javne televizije i vlasti predmet je rasprava još od stvaranja moderne hrvatske države, a posebno tijekom 1990-ih, kada je HRT imao značajnu ulogu u oblikovanju dominantnog političkog i društvenog narativa.
Simbol tog razdoblja postao je izraz “katedrala hrvatskog duha”, kojim je Antun Vrdoljak opisivao ulogu javne televizije. HRT je u tom razdoblju snažno promovirao državotvorne i konzervativne teme, uključujući Domovinski rat, Crkvu, nacionalni identitet i tradicionalne vrijednosti.
Vlasti, ravnatelji i programske sheme tijekom godina su se mijenjali, no pitanje političke neovisnosti HRT-a nikada nije u potpunosti nestalo iz javnosti.
Karamarko tražio promjene, nakon toga uslijedilo veliko preslagivanje
Tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko još je prije povratka svoje stranke na vlast otvoreno kritizirao HRT. Nakon formiranja nove vlasti 2016. govorio je kako tadašnji glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman mora otići. Hrvatski sabor ga je potom smijenio, nakon čega su uslijedile opsežne kadrovske promjene.
Poznat je i slučaj Katarine Periše Čakarun, tadašnje urednice informativnog programa HRT-a, koja je javnosti ostala poznata i po fotografiji na kojoj grli upravo Karamarka.
Međunarodne organizacije koje se bave slobodom medija ocijenile su da su kadrovske i programske promjene upućivale na pokušaj vlasti da uspostavi kontrolu nad HRT-om. U svojim su navodima istaknule i da je oko 70 novinara i urednika bilo degradirano ili premješteno.
Urednik HTV-a kritizirao Stankovića zbog intervjua s Plenkovićem
Optužbe o političkim i uredničkim pritiscima nastavile su se pojavljivati i tijekom mandata Andreja Plenkovića. Hrvoje Zovko je 2018. dao ostavku na mjesto izvršnog urednika HTV-a 4, navodeći među razlozima cenzuru i pritiske. Nakon sukoba s nadređenom dobio je izvanredni otkaz, koji je HRT obrazložio njegovim ponašanjem tijekom svađe.
Dodatne kritike izazvao je i intervju Aleksandra Stankovića s Andrejem Plenkovićem. Tadašnji glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević javno je zamjerio Stankoviću što premijeru nije dao dovoljno prostora. Već dva dana kasnije Plenković je gostovao u središnjem Dnevniku HTV-a.
Njemačka reportaža o “zastrašujućem” javnom servisu
Vrijedi podsjetiti i da je njemački javni radio Deutschlandfunk krajem 2019. godine emitirao 50-minutnu reportažu pod nazivom “Hrvatska televizija”, u kojoj se navodi da je HRT “zastrašujući primjer u što se može pretvoriti javni servis”.
“Službena agenda vlade je identična agendi glavnih urednika”, konstatira se u reportaži. Dodaje se da je atmosfera takva da političari HDZ-a više uopće ne moraju zvati ako im se ne sviđa izvještavanje jer taj posao za njih obavljaju urednici. Reportaža završava konstatacijom da na HRT-u vlada atmosfera kao u Sjevernoj Koreji.
HRT kao javni medijski servis ima obvezu građanima pružati cjelovite, nepristrane i pravodobne informacije. Upravo zato slučajevi poput izvještavanja o prosvjedu u Lici ponovno otvaraju pitanje u kojoj mjeri javna televizija tu ulogu u praksi uspijeva ispuniti.
