Milanović: Antifašistički pokret neodvojiv je od hrvatske povijesti, važna je bila i uloga hrvatskih Srba
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska, gdje je poručio da je antifašistički pokret neodvojiv dio hrvatske povijesti te da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. godine ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.
Govoreći na središnjoj svečanosti, Milanović je rekao kako je značajno što se ovaj praznik i danas obilježava te istaknuo ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kao i Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca u očuvanju Dana antifašističke borbe kao državnog praznika.
Podsjetio je da je Prvi sisački partizanski odred osnovan 22. lipnja 1941., na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, naglasivši da je razumijevanje tadašnjih okolnosti važno za sagledavanje razvoja antifašističkog pokreta u Hrvatskoj.
Posebno se osvrnuo na doprinos hrvatskih Srba u antifašističkoj borbi.
„Da tu na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, to treba reći i ponoviti tisuću puta, jer bez te sinteze ova cijela priča je obična neispričana, ostala bi neispričana priča“, rekao je Milanović.
Govoreći o odnosima Hrvata i Srba, ustvrdio je kako ih nije moguće svoditi na teze o „vjekovnoj mržnji“, podsjećajući na političku suradnju između Hrvatske seljačke stranke i predstavnika hrvatskih Srba prije Drugoga svjetskog rata. Prema njegovim riječima, rat je bio taj koji je donio duboke podjele i promijenio dotadašnje odnose.
Osvrnuo se i na Europsku uniju
Predsjednik je tijekom govora komentirao i današnju ulogu Europske unije, ocijenivši da ona ima smisla dok ostaje projekt usmjeren na očuvanje mira.
„I dok u svakoj svojoj konstitutivnoj točki i elementu funkcionira kao mirovni projekt, ona je dobra i ona je ispravna. Bez toga nije“, poručio je.
Govoreći o razlikama među državama članicama, istaknuo je kako Europa okuplja zemlje s različitim povijesnim iskustvima, identitetima i političkim tradicijama te naglasio važnost očuvanja nacionalnog identiteta.
„Moramo zadržati svoj identitet“, rekao je Milanović, dodajući da Hrvatska treba voditi politiku koja prvenstveno štiti vlastite interese.
O povijesnim prijeporima
Milanović se osvrnuo i na dugotrajne rasprave o događajima iz Drugoga svjetskog rata te ocijenio da hrvatsko društvo još uvijek nije pronašlo zajednički odnos prema dijelu svoje povijesti.
Podsjetio je na svoj odlazak u Bleiburg 2008. godine, navodeći da je tada vjerovao kako su određene povijesne rasprave završene, ali da se pokazalo kako su i dalje prisutne u javnom prostoru.
„Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći – to je to, priča je gotova. Sada je sve isto, još i gore nego 2008. godine“, rekao je.
Na kraju govora pozvao je na razboritost, zajedništvo i vođenje politike koja će biti usmjerena na hrvatske interese, uz poštovanje drugih naroda.
„Moramo zadržati svoje pravice, da gledamo svoj interes, da u vođenju svojih poslova budemo sebični, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. To je hrvatski imperativ“, poručio je.
Govoreći o istaknutim osobama iz antifašističkog pokreta, spomenuo je i Janka Bobetka te Vladu Janića Capu, ocijenivši ih važnim ličnostima tog vremena.
„To su velikani tog vremena, a nekih ih nazivaju zločincima, onda je i Tuđman među njima, nemojmo tako, izgubit ćemo se, zavrtjet će nam se u glavi, izgubit ćemo moralni kompas“, rekao je Milanović.
