Savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju Zvonimir Savić gostovao je na televiziji N1, gdje je govorio o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, potvrdi kreditnog rejtinga agencije Moody’s, korištenju europskih sredstava te izazovima s kojima se suočava mirovinski sustav.
Savić je istaknuo da potvrda stabilnog kreditnog rejtinga predstavlja važnu pozitivnu vijest za hrvatsko gospodarstvo, ali je istodobno upozorio na dugoročne probleme povezane s velikim brojem umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo.
Posebno se osvrnuo na dob odlaska u mirovinu, naglasivši da Vlada može poduzimati mjere kojima bi poticala građane na dulji ostanak u svijetu rada.
Moody’s potvrdio kreditni rejting Hrvatske
Govoreći o odluci međunarodne agencije Moody’s, Savić je ocijenio da potvrda hrvatskog kreditnog rejtinga pokazuje kako su dosadašnje gospodarske i fiskalne politike Vlade dale rezultate.
Pojasnio je da Moody’s, kao jedna od triju vodećih svjetskih agencija za procjenu kreditne sposobnosti, u svojoj analizi posebno ističe nekoliko važnih pokazatelja.
“Ocjenjuju naše institucije visoko učinkovitima, drugo je solidna fiskalna pozicija, odnosno održavanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a, a treća stvar je gospodarski rast”, rekao je.
Prema njegovim riječima, Hrvatska ostvaruje gospodarski rast brži od prosjeka europodručja, što smatra važnim pokazateljem stabilnosti.
Savić očekuje da bi nastavak takvih gospodarskih kretanja mogao dovesti i do budućeg povećanja kreditnog rejtinga.
Što bolji kreditni rejting znači za građane?
Savjetnik premijera naglasio je da povoljniji kreditni rejting nije važan samo za državu nego može imati pozitivne posljedice i za građane te gospodarstvo.
Viša kreditna ocjena u pravilu omogućuje državi povoljnije zaduživanje, odnosno niže troškove kamata.
Savić je podsjetio da je Hrvatska od početka pandemije koronavirusa povećala kreditni rejting za pet razina, što je, prema njegovim navodima, u tom razdoblju uspjelo samo 37 država u svijetu.
Usporedio je Hrvatsku i s drugim europskim državama, ističući da se neke od njih zadužuju uz nepovoljnije uvjete.
“Skuplje od nas se zadužuju Poljska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska…
Mi smo točno na istoj razini kao Francuska. Država se zadužuje povoljnije, a to se prelijeva na povoljniju situaciju u proračunu, ostane više novca za naše potrebe”, navodi Savić.
Dodao je da stabilan rejting predstavlja pozitivan signal i međunarodnim ulagačima, kojima su sigurnost i predvidljivost važni pri donošenju investicijskih odluka.
Ipak, povoljnije zaduživanje države ne znači automatski jednako smanjenje kamata na sve kredite građana jer na njihove uvjete utječu i drugi čimbenici.
Hrvatska povukla više od sedam milijardi eura
Važan dio razgovora odnosio se na provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Savić je istaknuo da Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u korištenju sredstava iz tog europskog programa.
Prema njegovim riječima, od približno deset milijardi eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju dosad je primljeno više od sedam milijardi.
Posebno je naglasio uspješnost dosadašnjih zahtjeva za isplatu sredstava.
“Hrvatska je jedina država koja je dobila uplatu u stopostotnom iznosu, to je motiv i Vladi i ministarstvima”, rekao je.
Pojasnio je da nastavak povlačenja sredstava ovisi o ispunjavanju dogovorenih reformi i investicijskih ciljeva.
Novac se, među ostalim, usmjerava u obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturne projekte.
Velike promjene planirane u obrazovanju
Kao jedan od najvažnijih dijelova reformskog programa Savić je izdvojio obrazovanje, posebno uvođenje jednosmjenske nastave.
Cilj je omogućiti učenicima dulji boravak u školi, uz kvalitetnije uvjete za učenje i obavljanje školskih obveza.
Međutim, takva promjena zahtijeva dodatna ulaganja u školske objekte i infrastrukturu.
“Da bi se to ostvarilo, potrebno je investirati u objekte”, kazao je.
Savić je pritom podsjetio i na ulaganja u predškolski odgoj.
Prema njegovim navodima, izgradnjom novih vrtića osigurani su deseci tisuća dodatnih mjesta za djecu.
Dugoročni cilj obrazovnih promjena jest stvaranje uvjeta u kojima bi učenici veći dio svojih školskih obveza mogli završavati tijekom boravka u školi.
Savić govorio i o reformama u zdravstvu
Hrvatska se u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti obvezala na provedbu 78 reformi koje su, prema Savićevim riječima, u dosadašnjem ocjenjivanju Europske komisije ispunjene u cijelosti.
Jedan od važnih ciljeva odnosi se na poboljšanje zdravstvenog sustava i smanjenje lista čekanja.
Savić je podsjetio na reorganizaciju bolnica provedenu prije približno godinu dana, kao i na nabavu medicinske opreme.
Među ulaganjima izdvojio je kupnju dvadesetak linearnih akceleratora, uređaja koji se koriste u liječenju onkoloških bolesnika.
Naglasio je da reformski proces još nije završen.
“Postoji još cijeli niz reformi koje treba provesti, ali sve što je definirano točnom brojkom je ispunjeno”, ustvrdio je.
Prema njegovu tumačenju, međunarodne institucije prepoznaju napredak Hrvatske u provedbi reformi, što se odražava i na ocjenu njezine kreditne sposobnosti.
Mirovinski sustav suočava se s ozbiljnim izazovima
U završnom dijelu razgovora Savić se osvrnuo na mirovinski sustav, koji je izdvojio kao jedno od važnih dugoročnih pitanja hrvatskog gospodarstva.
Upozorio je da građani Hrvatske u mirovinu u prosjeku odlaze ranije nego stanovnici pojedinih razvijenih europskih država, osobito nordijskih zemalja.
Takva situacija, prema njegovu mišljenju, dodatno opterećuje sustav jer se smanjuje broj radno aktivnih osoba koje svojim doprinosima sudjeluju u financiranju mirovina.
“Opterećenje nam je i to što je mali postotak umirovljenika koji su u mirovini zbog godina staža ili zbog navršenih godina života. To kreira veliko opterećenje na mirovinski sustav”, komentirao je Savić.
Posebno je istaknuo nepovoljan odnos broja umirovljenika i zaposlenih, koji predstavlja izazov za dugoročnu održivost sustava.
Vlada bi mogla poticati dulji ostanak u svijetu rada
Savić smatra da Vlada može utjecati na mirovinski sustav prilagodbom postojećih pravila i poticanjem građana na dulji radni vijek.
Prema njegovim riječima, jedna od mogućnosti jest obeshrabrivanje ranijeg odlaska u mirovinu, uz istodobno poticanje duljeg radnog staža.
Takav pristup mogao bi pridonijeti povećanju broja zaposlenih u odnosu na broj korisnika mirovina.
Međutim, tijekom razgovora nije predstavio konkretnu novu zakonsku mjeru niti najavio povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu.
Njegove izjave odnosile su se na opće smjernice i dugoročne izazove mirovinske politike.
“Mirovinska reforma opterećuje sustav sada, a i ubuduće. Najveći je problem taj visoki broj umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo”, zaključio je Savić.
Gospodarski rezultati pozitivni, ali izazovi ostaju
Izjave premijerova savjetnika pokazuju da Vlada potvrdu kreditnog rejtinga i uspješno povlačenje europskih sredstava smatra važnim pokazateljima gospodarskog napretka.
Istodobno, mirovinski sustav ostaje područje u kojem će biti potrebne dugoročne prilagodbe.
Savić posebno upozorava na posljedice ranijeg umirovljenja i nepovoljnog odnosa broja zaposlenih i umirovljenika.
Hoće li Vlada u budućnosti predložiti dodatne poticaje za dulji radni vijek ili druge promjene mirovinskih pravila, zasad nije poznato.
Za građane će pritom biti posebno važno kako bi se eventualne reforme odrazile na uvjete odlaska u mirovinu, visinu mirovinskih primanja i dugoročnu sigurnost sustava.
