Slučaj ilegalno odloženog otpada u Gospiću danas je bio tema rasprave u Europskom parlamentu, tijekom koje su se otvorila pitanja o prekograničnom prometu i kriminalu povezanom s otpadom, ali i o odgovornosti hrvatskih institucija za nadzor i pravodobno reagiranje.
HDZ-ovi eurozastupnici u raspravi su naglašavali međunarodnu dimenziju problema, organizirani kriminal i potrebu uspostave učinkovitijeg europskog sustava praćenja otpada. S druge strane, Gordan Bosanac iz Možemo, SDP-ova Romana Jerković te pojedini zastupnici iz drugih država članica upozoravali su da prekogranični aspekt slučaja ne može zasjeniti pitanje funkcioniranja hrvatskih institucija.
Rasprava je službeno održana pod nazivom „Zaštita zdravlja ljudi od toksičnih tvari“. Bosanac je ranije predložio konkretniji naziv u kojem su se izrijekom spominjali PFAS, Hrvatska i onečišćenje podzemnih voda. U konačnom rasporedu Europskog parlamenta Hrvatska i PFAS nisu navedeni u naslovu.
Bosanac tvrdi da su promjenu naziva zatražili Europska pučka stranka i HDZ-ovi zastupnici. HDZ-ovi eurozastupnici ranije su odbacivali tvrdnje da se raspravu pokušava spriječiti te su isticali da slučaj treba promatrati i kroz pitanje prekograničnog prometa i kriminala povezanog s otpadom.
HDZ-ovi zastupnici istaknuli prekogranični kriminal
HDZ-ova eurozastupnica Nikolina Brnjac rekla je da hrvatska Vlada i nadležna tijela poduzimaju potrebne korake, da je postupak sanacije pokrenut te da osobe odgovorne za nezakonito postupanje trebaju biti kažnjene.
Kao jedan od ključnih problema istaknula je mogućnost da nezakonito prevezeni otpad prijeđe više državnih granica prije nego što bude otkriven. Zbog toga je zatražila učinkovitiji europski sustav sljedivosti kojim bi se moglo utvrditi gdje je otpad nastao, tko ga je proizveo i gdje je na kraju završio.
Slovenski zastupnik Vladimir Prebilič upitao je kako Hrvatska može primati velike količine otpada ako nema dovoljno kapaciteta za njegovu obradu. Pitao je i može li slučaj iz Gospića upućivati na postojanje drugih sličnih slučajeva.
U raspravu se potom uključila SDP-ova Romana Jerković.
„Ne može odgovor na pitanje tko je zakazao biti samo kriminalci“, poručila je Jerković, istaknuvši da je odgovornost države otkrivati i sprječavati kriminal.
Brnjac je odgovorila da upravo zato govori o prekograničnom kriminalu te podsjetila na probleme s ilegalnim otpadom koji su zabilježeni i u drugim državama članicama Europske unije.
Bosanac i Brnjac o kontroli prijevoza otpada
Gordan Bosanac otvorio je i pitanje načina na koji je otpad mogao prolaziti kroz Hrvatsku, a da pritom nije zaustavljen.
Ustvrdio je da je ukinuta obveza prethodne najave pošiljke otpada tri dana prije njezina dolaska te postavio pitanje bi li slučaj Gospić bio moguć da je takav sustav ostao na snazi.
Brnjac je odgovorila da kontrola nije ukinuta i da sustav postoji. Prema njezinim riječima, problem je u tome što su počinitelji prilikom prijevoza unosili netočne podatke.
Time je tijekom rasprave ostalo otvoreno pitanje gdje se nalazi ključni problem: u europskim i nacionalnim pravilima te nadzoru njihova provođenja ili u organiziranom kriminalu koji je postojeći sustav uspijevao zaobići.
Joveva: „Otpad prelazi granice lakše nego politička odgovornost“
Slovenska zastupnica Irena Joveva iz Renew Europe posebno je govorila o slučaju Gospić.
Podsjetila je da je prvotni naziv rasprave trebao izrijekom sadržavati Hrvatsku i PFAS. Kazala je da je teško ukloniti desetke tisuća tona otpada jednako brzo kao što su iz naslova rasprave uklonjene određene riječi.
Prema podacima iz slovenske istrage koje je iznijela tijekom rasprave, iz Slovenije je u Gospić stiglo oko 15.000 tona otpada.
„Otpad prelazi granice lakše nego politička odgovornost“, rekla je Joveva.
Spomenula je i da je posao prvih radova povezanih sa sanacijom dobila hrvatska podružnica slovenske tvrtke. Ranije je objavljeno da je posao privremenog prekrivanja otpada dobila tvrtka Kostak-Graditeljstvo Tehnologija Sirovine, članica slovenske grupacije Kostak.
Sokol predložio posebnu jedinicu Europola
HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol tijekom rasprave iznio je nekoliko prijedloga za postupanje na razini Europske unije.
Predložio je osnivanje specijalizirane operativne jedinice Europola za prekogranični kriminal povezan s otpadom, uspostavu europskog mehanizma za brzu pomoć u slučaju velikih onečišćenja te snažniju pravnu zaštitu osoba koje pretrpe štetu.
Naglasio je i da trošak sanacije ne bi trebali snositi građani, već osobe odgovorne za onečišćenje.
Jerković je na to odgovorila da takvi prijedlozi dolaze prekasno te da se prekograničnim kriminalom ne može opravdati eventualno nefunkcioniranje nacionalnih institucija.
Sokol je uzvratio da na europskoj razini postoje nedostaci koje treba ukloniti, istaknuvši pritom da je sanacija otpada u Hrvatskoj već u tijeku.
Glavak pozvala da se ne stigmatizira Lika
HDZ-ova Sunčana Glavak rekla je da razumije zabrinutost građana zbog slučaja, ali je istodobno kritizirala političko korištenje teme.
Istaknula je da je sanacija pokrenuta i da su za nju osigurana sredstva. Pozvala je i da se zbog ilegalnog odlagališta ne stvaraju negativne generalizacije o poljoprivrednicima i stočarima iz Like.
Poput drugih zastupnika, i ona je istaknula potrebu za snažnijim europskim sustavom sljedivosti i nadzora nad otpadom.
Istoga dana HZJZ je objavio rezultate ispitivanja lokalno proizvedene hrane. Analizirana su 32 uzorka s 13 lokacija. U 31 uzorku nisu utvrđena prekoračenja analiziranih kontaminanata, dok je u jednom uzorku aronije utvrđena povišena koncentracija kadmija.
HZJZ je naveo da taj pojedinačni nalaz nije dovoljan za povezivanje kontaminacije s ilegalnim odlagalištem. PFAS je analiziran u sedam odabranih uzoraka hrane i ni u jednom nije utvrđen iznad granice kvantifikacije.
Španjolska zastupnica upozorila na potrebu prevencije
U raspravi su sudjelovali i zastupnici izvan Hrvatske i Slovenije.
Španjolska socijaldemokratkinja Laura Ballarín Cereza govorila je o desecima tisuća tona otpada zakopanog na području Gospića. Istaknula je da je slučaj postao poznat nakon što sustav nije spriječio problem te naglasila potrebu da se šteta sprječava prije nego što nastane, a ne da se reagira tek nakon otkrivanja onečišćenja.
Poljska zastupnica Marlena Maląg također je spomenula Gospić, ali je temu povezala s razlikama u pravilima i administrativnim opterećenjem za poduzetnike koji posluju legalno.
Kao primjer navela je sustav nadzora i praćenja prijevoza otpada koji je uveden u Poljskoj.
Što je Bosanac pitao Europsku komisiju?
Bosanac je slučaj u Gospiću opisao kao kriminalni ekocid te je Europsku komisiju pitao kako je na nacionalnoj razini bilo moguće ublažiti sustav praćenja otpada, a da on pritom i dalje ostane usklađen s europskim pravilima.
Također je ustvrdio da hrvatske institucije ne znaju gdje je završila velika količina otpada koja je ušla u Hrvatsku. Riječ je o njegovoj tvrdnji iznesenoj tijekom rasprave, a Europska komisija tijekom sjednice nije potvrdila taj podatak.
Nakon rasprave Bosanac je rekao da je, unatoč širem službenom nazivu, zadovoljan što je Gospić ipak zauzeo važno mjesto u raspravi. Prema njegovim riječima, europski povjerenik poručio je da je Europska komisija spremna pomoći Hrvatskoj ako joj takva pomoć bude potrebna.
PFAS pronađen uz odlagalište, ali ne i u javnoj vodoopskrbi
Slučaj ilegalnog odlaganja otpada predmet je USKOK-ove istrage protiv većeg broja okrivljenika zbog sumnje na više kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva, koja su, prema sumnjama istražitelja, počinjena u okviru zločinačkog udruženja.
HZJZ je objavio da su PFAS spojevi pronađeni u otpadu i podzemnim vodama iz mjernih bušotina neposredno uz ilegalno odlagalište u Bilajskoj ulici. Spojevi utvrđeni u otpadu podudaraju se s onima pronađenima u podzemnim vodama u blizini lokacije.
Istodobno, dosadašnje analize javne vodoopskrbe nisu pokazale prisutnost PFAS-a u vodi koju građani koriste za piće.
Prema najnovijim podacima HZJZ-a od 16. rujna, analizirana su ukupno 93 uzorka vode iz sustava javne vodoopskrbe. Svi su uzorci zdravstveno ispravni, a PFAS ni u jednom nije utvrđen iznad granice određivanja.
Današnja rasprava u Europskom parlamentu nije rezultirala donošenjem posebne odluke o Hrvatskoj. Ipak, slučaj Gospića otvorio je dva pitanja koja su se provlačila kroz gotovo cijelu raspravu: kako učinkovitije spriječiti da ilegalni otpad nesmetano prelazi granice država članica te jesu li hrvatske institucije mogle ranije otkriti i zaustaviti njegovo nezakonito odlaganje.
Tema će se nastaviti razmatrati i pred Odborom za predstavke Europskog parlamenta. Predstavnici inicijative Gospić je naš dom trebali bi eurozastupnicima i Europskoj komisiji izravno predstaviti problem i okolnosti slučaja.
