Pred premijerom Andrejem Plenkovićem i njegovom Vladom nalazi se intenzivna politička jesen obilježena nizom ekonomskih, energetskih i ekoloških pitanja. Uz krizu povezanu s otpadom na području Gospića, u središtu pozornosti bit će inflacija, životni standard građana, energetska politika, porezne promjene i donošenje državnog proračuna.
Gospićka ekološka kriza već se preselila i u sabornicu, gdje je postala jedna od glavnih tema sukoba Vlade i oporbe. Na prvom aktualnom prijepodnevu Plenković se suočio s 41 zastupničkim pitanjem, a može se očekivati da će oporba i tijekom jeseni nastaviti inzistirati na pitanjima vezanim uz otpad u Lici, inflaciju i životni standard.
Vlada je u međuvremenu predstavila jesenski paket mjera vrijedan 125,4 milijuna eura, prvenstveno namijenjen kućanstvima te javnom i neprofitnom sektoru radi ublažavanja posljedica energetskih i cjenovnih pritisaka.
Inflacija je u kolovozu ubrzala na 4,1 posto, nakon 3,9 posto u srpnju, zbog čega se ponovno povećava zabrinutost oko mogućih novih poskupljenja tijekom jeseni.
Porezi i novi zakoni pred Vladom
Uz nastavak mjera pomoći, Vladu očekuju porezne i druge zakonske promjene, među kojima je i pitanje poreza na nekretnine.
Istodobno će se političke rasprave nastaviti u Saboru, dok će Vlada morati upravljati i odnosima unutar vladajuće koalicije. Jedan od nedavnih javnih prijepora dogodio se između Plenkovića i predsjednika HSLS-a Darija Hrebaka.
Pred Vladom je i intenzivno zakonodavno razdoblje, uključujući izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, koje su dodatno dobile na važnosti nakon događaja u Gospiću.
Plenkovića čekaju i međunarodne obveze
Na vanjskopolitičkom planu Plenković potkraj rujna putuje u New York, gdje će predvoditi hrvatsko izaslanstvo na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Među temama međunarodnih razgovora bit će globalne krize i stanje na Bliskom istoku, čije posljedice mogu utjecati i na energetsko tržište.
Hrvatska je istodobno uključena u pregovore na razini Europske unije o višegodišnjem financijskom okviru. Vlada nastoji osigurati što povoljniju poziciju Hrvatske i sredstva potrebna za nastavak gospodarskog približavanja razvijenijim članicama EU-a.
Jedan od važnijih vanjskopolitičkih ciljeva Vlade ostaje i završetak procesa pristupanja OECD-u. Tijekom završne faze potrebno je ispuniti preostale tehničke kriterije, uz nastavak diplomatskih aktivnosti povezanih s članstvom.
Odnosi sa Srbijom također ostaju osjetljivo pitanje
Dodatno vanjskopolitičko pitanje predstavljaju odnosi sa Srbijom, koji su posljednjih dana obilježeni povišenim političkim tonovima.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i predstavnici SNS-a optuživali su Hrvatsku za pružanje potpore studentskim prosvjednicima s ciljem destabilizacije Srbije, što hrvatska strana odbacuje.
S druge strane, među otvorenim pitanjima koja Hrvatska povezuje sa srpskim europskim putem nalaze se sudbina nestalih osoba, pitanje jurisdikcije za ratne zločine i prava hrvatske manjine u Srbiji.
Ćoriću inflacija i proračun među najvećim izazovima
Za ministra financija Tomislava Ćorića jedno od ključnih pitanja tijekom jeseni bit će upravljanje inflacijskim pritiscima i državnim financijama.
Vladin paket pomoći vrijedan 125,4 milijuna eura uključuje mjere povezane sa subvencioniranim cijenama električne energije i plina za građane i male poduzetnike. Istodobno će biti potrebno očuvati stabilnost državnog proračuna i investicijski kreditni rejting Hrvatske.
U sklopu poreznih promjena očekuju se i rasprave o mogućem povećanju osobnog odbitka, dok će Vlada pokušavati uskladiti nova porezna rješenja s rasterećenjem gospodarstva.
Ćorića čeka i izrada državnog proračuna za sljedeću godinu. Taj će se proces odvijati uz inflacijske pritiske, ali i zahtjeve sindikata iz zdravstva i obrazovanja za povećanjem osnovice plaća.
Oporba bi tijekom jeseni mogla otvarati i pitanja vezana uz Ćorićevo ranije vođenje resora zaštite okoliša u kontekstu aktualnih rasprava o gospodarenju otpadom.
Šušnjar između cijena energenata i sigurnosti opskrbe
Veliki dio odgovornosti tijekom jeseni bit će i na ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, čiji je resor izravno povezan s energetskom politikom.
Poremećaji povezani s krizom oko Hormuškog tjesnaca utjecali su na svjetsko energetsko tržište i cijene goriva. Vlada je nedavno odobrila povećanje cijena benzina i dizela za šest centi po litri, pa će jedan od izazova biti održavanje prihvatljivih cijena uz očuvanje sigurnosti opskrbe.
S prvim danom listopada predviđeno je i obvezno isticanje digitalnih cjenika te takozvanih sidrenih cijena, odnosno referentnih cijena od 10. rujna za proizvode i usluge obuhvaćene mjerom.
Udruga Glas poduzetnika kritizirala je najavljeni model, tvrdeći da je rok za prilagodbu prekratak te da nove administrativne obveze predstavljaju posebno opterećenje za mikro i male poduzetnike.
Šušnjar je u međuvremenu predstavio i plan prema kojem bi hrvatska industrija do 2034. trebala postati tehnološki naprednija i otpornija, uz povećanje udjela prerađivačke industrije u BDP-u. Provedba tog plana zahtijevat će nove investicije i konkretne gospodarske instrumente.
Ružiću pritisak zbog sustava socijalne skrbi
Ministra rada Alena Ružića očekuju pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom, ali i funkcioniranjem sustava socijalne skrbi.
Ministarstvo se našlo pod dodatnom pozornošću nakon požara u stanu u Zadru u kojem je teško stradao trogodišnji dječak. Ružić je potvrdio da je obitelj bila uključena u sustav socijalnopravne zaštite.
Početak rujna obilježio je i slučaj femicida u Slatini, nakon čega su ponovno otvorena pitanja o učinkovitosti institucija i centara za socijalnu skrb.
Afrička svinjska kuga problem za Vlajčića
Ministar poljoprivrede David Vlajčić tijekom jeseni će se posebno baviti afričkom svinjskom kugom i nadolazećom sezonom kolinja.
Ako se bolest nastavi širiti, Ministarstvo bi moglo biti prisiljeno nastaviti s restriktivnim mjerama, što bi moglo izazvati dodatno nezadovoljstvo među poljoprivrednicima, osobito u Slavoniji.
Otvoreno je i pitanje isplate odštete za posljedice prirodnih nepogoda. Prema Vlajčićevim riječima, ukupna šteta približila se iznosu od 40 milijuna eura.
Bačiću porez na nekretnine i stambena politika
Ministra graditeljstva Branka Bačića očekuju rasprave o porezu na nekretnine i novoj stambenoj strategiji.
Porez na nekretnine već je izazvao protivljenje dijela javnosti, zbog čega će Vlada morati dodatno obrazložiti ciljeve i način provedbe tog modela.
Istodobno će stambena politika ostati jedna od važnijih tema, posebno zbog pitanja dostupnosti stanovanja i cijena nekretnina.
Vučković pod najvećim pritiskom zbog Gospića
Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković nalazi se pod snažnim pritiskom zbog ekološke krize povezane s otpadom na području Gospića.
Nakon prosvjeda i zahtjeva građanskih inicijativa najavila je hitno prekrivanje otpada i njegov odvoz u cementare. Istodobno je navela da se približno 33.000 tona zakopanog otpada ne može ukloniti u roku od tri mjeseca.
Građanske inicijative tražile su konkretan plan sanacije, a Vučković je najavila predstavljanje detaljnog plana za lokaciju kod Gospića.
Ministrica je u hitnu proceduru uputila i izmjene Zakona o gospodarenju otpadom. Predložene promjene trebale bi donijeti strože kontrole, snažniji nadzor, veće kazne za prekršitelje te brže mogućnosti državne reakcije u slučaju ekoloških incidenata.
Uz Gospić, oporba i predstavnici lokalnih zajednica otvaraju i pitanja sanacije otpada na drugim lokacijama, uključujući područja kod Benkovca i Gračaca.
Pred trećom Plenkovićevom Vladom tako su mjeseci u kojima će se istodobno morati baviti inflacijom i životnim standardom, energetskom sigurnošću, poreznim promjenama, državnim proračunom, socijalnom politikom i nekoliko ekoloških problema. Način na koji će Vlada odgovoriti na te izazove obilježit će političku i gospodarsku završnicu godine.
