Većina hrvatskih građana podržava izgradnju modernih spalionica, odnosno energana na otpad, pokazali su rezultati HRT-ova istraživanja HRejting.
Istraživanje je provedeno od 15. do 18. rujna na uzorku od 1000 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,04 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Na pitanje treba li Hrvatska graditi moderne spalionice otpada po uzoru na postrojenja koja postoje u Austriji i Sloveniji, 60,4 posto ispitanika odgovorilo je da takve projekte u potpunosti podržava.
Još 26,1 posto ispitanih također podržava njihovu izgradnju, ali pod uvjetom primjene strogih mjera zaštite okoliša.
Protiv izgradnje spalionica izjasnilo se 7,5 posto ispitanika, dok njih šest posto nema jasno formiran stav o tom pitanju.
Pretrpana odlagališta najveći su razlog za podršku
Ispitanici su odgovarali i na pitanje što smatraju glavnim razlogom zbog kojeg bi Hrvatska trebala graditi takva postrojenja.
Najviše njih, 41,3 posto, kao ključnu prednost navodi trajno rješavanje problema pretrpanih odlagališta otpada.
Za 23 posto ispitanika najvažnija je mogućnost da se spaljivanjem otpada istodobno proizvode električna i toplinska energija.
Još 19,5 posto smatra da bi Hrvatska na taj način mogla smanjiti financijsku ovisnost o drugim državama kojima plaća zbrinjavanje otpada.
Smanjenje emisija stakleničkih plinova u usporedbi s drugim načinima obrade otpada kao najveću prednost izdvojilo je 10,3 posto ispitanih.
Dio građana strahuje od utjecaja na okoliš i zdravlje
Među građanima koji se protive izgradnji spalionica razlozi su drugačiji.
Njih 27,9 posto ne vjeruje da bi rad takvih postrojenja bio dovoljno strogo kontroliran, dok se 25,4 posto boji mogućeg onečišćenja zraka i posljedica za zdravlje.
Po devet posto ispitanih kao glavni razlog protivljenja navodi mogući pad vrijednosti nekretnina te narušavanje kvalitete života stanovnika koji bi živjeli u blizini takvih postrojenja.
Dodatnih 6,1 posto smatra da bi izgradnja spalionica mogla smanjiti motivaciju građana za odvajanje i recikliranje otpada.
Većina bi radije spaljivala otpad u Hrvatskoj
Posebno uvjerljivi rezultati zabilježeni su kada su ispitanici trebali birati između izgradnje spalionica u Hrvatskoj i plaćanja inozemnim tvrtkama koje bi preuzimale i spaljivale hrvatski otpad.
Čak 82,6 posto ispitanih podržalo je izgradnju takvih postrojenja u Hrvatskoj, uz obrazloženje da bi takav model dugoročno donio uštede na zbrinjavanju otpada.
Za nastavak plaćanja inozemnim tvrtkama odlučilo se 9,8 posto ispitanika, dok njih 7,4 posto nije znalo ili nije moglo odlučiti između ponuđenih mogućnosti.
Podržavaju i korištenje energije za grijanje
Većina ispitanih pozitivno gleda i na mogućnost korištenja energije proizvedene spaljivanjem otpada za grijanje.
Da je riječ o izvrsnoj ideji koju bi trebalo odmah realizirati smatra 57,2 posto građana obuhvaćenih istraživanjem.
Još 18,3 posto takav model smatra dobrom idejom, ali pod uvjetom da se proizvedena energija koristi lokalno.
Za 13,3 posto ispitanika korištenje energije iz takvih postrojenja bilo bi prihvatljivo, ali smatraju da je energetska korist manja od potencijalnog rizika.
Protiv korištenja tako proizvedene energije izjasnilo se 5,1 posto ispitanika, dok njih 6,1 posto nema stav.
Niži računi dodatno povećavaju podršku
Ispitanici su odgovorili i bi li prihvatili da se njihov dom, radno mjesto ili škola koju pohađa njihovo dijete griju energijom dobivenom iz spalionice ako bi im to omogućilo niže račune za grijanje.
Na takav bi model bez dodatnih uvjeta pristalo 60,4 posto ispitanih.
Dodatnih 19,3 posto bilo bi spremno prihvatiti takvo grijanje pod uvjetom da se spalionica nalazi na udaljenosti većoj od 20 kilometara.
Protiv korištenja energije iz spalionice za grijanje svojeg doma, radnog mjesta ili škole izjasnilo se 12,8 posto ispitanih, dok 7,5 posto nije znalo ili nije željelo odgovoriti.
