Mostov saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja zatražio je rasformiranje DORH-a nakon nagodbe USKOK-a s Josipom Pleslić, bivšom Rimac.
Grmoja tvrdi da takav način završavanja kaznenih postupaka omogućuje da velike korupcijske afere budu zaključene bez javnog suđenja tijekom kojeg bi se ponovno raspravljalo o politički osjetljivim pitanjima i komunikaciji pojedinih aktera.
“DORH je potrebno rasformirati i izgraditi novo državno odvjetništvo koje će štititi imovinu i zdravlje hrvatskih građana”, objavio je Grmoja na Facebooku.
Pleslić je priznala krivnju u aferi “Sport i glazba” te se nagodila s USKOK-om. Osuđena je na godinu i osam mjeseci bezuvjetnog zatvora i novčanu kaznu od 130.000 eura.
Riječ je o prvom od ukupno tri odvojena kaznena postupka koji se vode protiv nje.
Grmoja: Nema ponovnog otvaranja poruka
Grmoja smatra da je jedna od važnih posljedica nagodbe izostanak dugotrajnog javnog suđenja tijekom kojeg bi se ponovno analizirale poruke pronađene u mobitelu Josipe Pleslić.
“Nema mjeseci izvještavanja iz sudnice, ponovnog otvaranja pitanja ‘AP-a’, ministara i drugih HDZ-ovaca iz poruka”, napisao je.
Grmoja je pritom spomenuo i komunikaciju Pleslić s današnjim glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem, smatrajući da se ni ta tema zbog nagodbe neće ponovno detaljno otvarati tijekom ovog postupka.
Poruke između Pleslić i Turudića objavljene su početkom 2024. godine. Mediji su tada izvještavali da su tijekom više godina razmijenili velik broj poruka i telefonskih poziva te da su se više puta sastajali.
Turudić je ranije njihov odnos opisivao znatno suzdržanije, dok je nakon objavljivanja komunikacije odbacio optužbe da je postupao protuzakonito.
Ponovno otvoreno pitanje inicijala „AP“
Grmoja se osvrnuo i na ranije objavljenu komunikaciju između Pleslić i bivše ministrice Gabrijele Žalac, u kojoj su se pojavljivali inicijali “AP”.
Predstavnici oporbe i dio medija povezivali su te inicijale s premijerom Andrejem Plenkovićem. Plenković je takva tumačenja odbacivao i tvrdio da ne zna na koga se inicijali odnose.
Premijer nije bio obuhvaćen optužnicom u tim predmetima.
Grmoja sada iznosi ocjenu da nagodba odgovara političkom vrhu HDZ-a jer neće biti javnog suđenja u ovom predmetu tijekom kojeg bi se ponovno raspravljalo o tim temama.
Takva tvrdnja predstavlja Grmojinu političku interpretaciju. Nisu javno predstavljeni dokazi da je nagodba sklopljena s ciljem zaštite bilo kojeg političara ili glavnog državnog odvjetnika.
Pleslić čekaju još dva postupka
Nagodba u predmetu “Sport i glazba” ne znači završetak svih kaznenih postupaka protiv Pleslić.
Protiv nje ostaju otvorena još dva postupka, povezana s aferom Vjetroelektrane i slučajem otpisa duga Sveučilištu u Zadru.
Njezin odvjetnik nakon presude nije želio otkriti hoće li Pleslić pokušati postići sporazum s tužiteljstvom i u preostalim predmetima.
Grmoja je u svojoj reakciji podsjetio i na ranije nagodbe bivše ministrice Gabrijele Žalac.
Žalac se u svibnju 2025. nagodila s USKOK-om u predmetu povezanom sa sređivanjem državnog ispita svojem bratu. Dobila je godinu dana uvjetnog zatvora uz rok kušnje od tri godine.
U zasebnim predmetima koje je vodio Ured europskog javnog tužitelja priznala je krivnju. U aferi Softver osuđena je na dvije godine zatvora, dok je u drugom predmetu dobila još sedam mjeseci.
“Ako se 2021. govorilo o ‘velikim ribama’, gdje su one danas i što je Hrvatska ovom nagodbom zapravo dobila?” upitao je Grmoja.
Pleslić objasnila zašto je priznala krivnju
Nakon presude Pleslić je upitana zašto je, nakon godina osporavanja optužbi, odlučila priznati krivnju.
“Trebamo mir.”
Njezin odvjetnik objasnio je da su sklapanjem sporazuma izbjegnuti dugotrajnost i neizvjesnost sudskog postupka.
Nagodba je tako zaključila prvi od triju kaznenih postupaka protiv Pleslić, dok će daljnji razvoj preostala dva slučaja pokazati hoće li i oni završiti sporazumom s tužiteljstvom ili sudskim postupkom.
