Saborske zastupnice Možemo Dušica Radojčić i Ivana Kekin kritizirale su Vladin prijedlog izmjena Zakona o gospodarenju otadom, tvrdeći da se sada ponovno uvodi dio kontrolnih mehanizama koji su ranije bili ukinuti.
Prema njihovu tumačenju, upravo to pokazuje da su ranije zakonske promjene i smanjivanje administrativnih obveza olakšali nezakonito postupanje s otpadom. Ministarstvo zaštite okoliša takvo tumačenje odbacuje.
Vlada je prošlog tjedna u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona kojima se, među ostalim, predlažu obvezni videonadzor na ulazima u lokacije za gospodarenje otpadom, GPS praćenje vozila i stroža financijska jamstva.
Za pošiljke otpada koje ne podliježu notifikacijskom postupku, a nisu unesene u europski sustav DIWASS, uvoznik ili izvoznik morat će podatke evidentirati u hrvatskom sustavu e-ONTO dva dana prije polaska pošiljke.
“Užurbanim izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom HDZ sada javno priznaje da je njihova deregulacija pravila o uvozu i prometu iz 2019. i 2021. izravno išla na ruku ekomafiji”, poručile su zastupnice Možemo.
Što se promijenilo 2019. i 2021. godine?
Izmjenama iz 2019. ukinuta je obveza prema kojoj je inspekciju trebalo tri radna dana unaprijed obavijestiti o planiranoj pošiljci otpada koja nije podlijegala postupku prethodne notifikacije.
Novim Zakonom iz 2021. godine ukinut je i poseban očevidnik uvoznika i izvoznika takve vrste otpada.
Ministarstvo zaštite okoliša, međutim, odbacuje tvrdnje da je tim promjenama uklonjen sustav kontrole.
Iz Ministarstva navode da su ukinute određene administrativne obveze, ali da su ostale obveze dokumentiranja, vođenja evidencije i praćenja pošiljaka, kao i mogućnost provođenja inspekcijskog nadzora.
Za otpad koji podliježe notifikacijskom postupku i dalje je bilo potrebno prethodno odobrenje.
Radojčić i Kekin smatraju da činjenica da se prethodna najava sada ponovno uvodi pokazuje kako postojeći sustav nije pružao dovoljnu razinu nadzora.
Kekin: Institucije nisu htjele znati gdje otpad završava
Ivana Kekin povezala je slučaj nezakonito odloženog otpada u Lici s, prema njezinoj ocjeni, dugogodišnjim nedostatkom učinkovitog nadzora.
“Dozvoljavali su da se uvoze stotine tisuće tona otpada, bez pitanja gdje ide i gdje će završiti. Nisu pitali jer nisu htjeli znati, jer je bilo jasno da u ovoj zemlji nitko nema kapacitete da taj otpad adekvatno sanira”, rekla je.
Kekin tvrdi da je sustav bio dereguliran do te mjere da nadležne institucije nisu učinkovito pratile krajnje odredište pojedinih pošiljaka otpada.
Riječ je o političkoj ocjeni zastupnice Možemo. Ministarstvo je ranije odbacilo tvrdnju da postoji izravna veza između zakonskih promjena iz 2019. i 2021. godine i slučaja u Gospiću.
Njihov je stav da nezakonito postupanje pojedinaca nije posljedica tih zakonskih izmjena.
Radojčić upozorava na troškove za gradove i općine
Dušica Radojčić izdvojila je tri problema koja, prema njezinu mišljenju, donosi novi prijedlog.
Kao prvi istaknula je povećanje obveza jedinica lokalne samouprave prilikom uklanjanja nezakonito odbačenog otpada.
Upozorila je da bi troškovi analiza, planiranja i same sanacije mogli predstavljati posebno velik financijski teret za manje gradove i općine.
Vladin prijedlog predviđa dodatne obveze za lokalne jedinice, uključujući najmanje jednu godišnju akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada te dodatne aktivnosti povezane s pojedinim kategorijama otpada.
Vlada istodobno tvrdi da se novim pravilima jasnije određuje financijska odgovornost samih onečišćivača.
Među predloženim mogućnostima nalazi se i založno pravo na imovini odgovorne osobe do visine troškova potrebnih za sanaciju.
Prozvala Fond za zaštitu okoliša
Radojčić je otvorila i pitanje odnosa Fonda za zaštitu okoliša prema komunalnim društvima.
Ustvrdila je da Fond godinama komunalnim društvima ne isplaćuje sva sredstva koja im, prema njezinu tumačenju propisa, pripadaju za zbrinjavanje reciklabilnog otpada.
Zbog toga je pozvala općine i njihova komunalna poduzeća da razmotre mogućnost pokretanja sudskih postupaka protiv Fonda.
Možemo pritom nije iznio ukupan iznos za koji tvrdi da ga Fond duguje komunalnim društvima, pa tu tvrdnju nije moguće potvrditi samo na temelju njihova istupa.
Spor i oko prekograničnog prometa otpadom
Treća primjedba Dušice Radojčić odnosi se na regulaciju prekograničnog prometa otpadom.
Ona smatra da bi brisanjem dijela postojećih nacionalnih odredbi mogla nastati pravna praznina do donošenja posebnog zakona koji će hrvatsko zakonodavstvo uskladiti s novom europskom uredbom.
Nova europska Uredba o pošiljkama otpada primjenjuje se od 21. svibnja ove godine.
Za pošiljke koje ne podliježu prethodnom pisanom odobrenju potpuna razmjena podataka putem sustava DIWASS trebala bi početi 1. siječnja 2027. godine. Do tada se za dio pošiljaka nastavlja koristiti papirnata dokumentacija.
Radojčić zbog toga traži da postojeće hrvatske odredbe ostanu na snazi sve dok novi sustav ne bude potpuno uspostavljen.
Kekin ponovno otvorila slučaj Gospića
Kekin je predložene zakonske promjene povezala i sa sanacijom prostora bivšeg PPK Velebit u Gospiću, gdje je pronađena velika količina nezakonito odloženog otpada.
“Najvažnija stvar u ovom trenutku jest da se otpad iz Like hitno makne”, rekla je.
Prema njezinoj ocjeni, ni izmjene koje Vlada sada predlaže ne bi bile dovoljne da se u potpunosti spriječi ponavljanje slučaja poput onoga u Gospiću.
Vlada, s druge strane, izmjene Zakona obrazlaže upravo potrebom jačanja sljedivosti otpada, nadzora i sankcioniranja nezakonitosti.
Uz prethodno evidentiranje pojedinih pošiljaka predlažu se GPS praćenje prijevoza otpada, neprekidni videonadzor lokacija te redovite kontrole.
Prema prijedlogu, lokacije na kojima se gospodari neopasnim otpadom trebale bi se kontrolirati najmanje jednom godišnje, dok bi se lokacije s opasnim otpadom kontrolirale najmanje dva puta godišnje.
