Iako se povremeno pojavljivao na službenim događanjima, uglavnom je izbjegavao davati izjave novinarima. Jedna od rijetkih iznimaka bila je njegova reakcija uoči prosvjeda zbog otpada u Lici, kada je podržao građane i sazvao izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora, na kojoj osobno nije sudjelovao.
Dok su se Vlada i oporba sukobljavale oko odgovornosti za gospodarenje otpadom, Milanović se uglavnom držao podalje od svakodnevnih političkih rasprava. Njegova dulja odsutnost iz javnih polemika potaknula je različita tumačenja o razlozima takvog pristupa.
Povratak u javnost uz kritike stanja u mornarici
Predsjednik je razdoblje smanjene medijske aktivnosti prekinuo na obilježavanju Dana Hrvatske ratne mornarice u Splitu, gdje je otvorio pitanje opremanja i modernizacije hrvatske flote.
Posebno je kritizirao tempo nabave novih plovila, upozorivši da je Hrvatska ratna mornarica tijekom posljednjih jedanaest godina dobila samo dva broda – obalno-ophodni brod Omiš i pomoćni brod Umag.
Milanović smatra da takvi rezultati nisu dovoljni za potrebe mornarice te je ponovno istaknuo važnost izgradnje korveta u hrvatskim brodogradilištima. Prema njegovu stajalištu, domaća gradnja ratnih brodova važna je i za očuvanje brodograđevne industrije i strateških znanja.
O potrebi ubrzavanja modernizacije govorio je i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, kontraadmiral Damir Dojkić, koji je upozorio da mornarica više ne može čekati te da planovi opremanja moraju prijeći u konkretnu realizaciju.
Istup u Splitu ponovno je otvorio pitanja obrambene politike, ulaganja u mornaricu i odnosa predsjednika s Vladom te Ministarstvom obrane, na čijem je čelu Ivan Anušić.
Milanovićeva rjeđa pojavljivanja u javnosti potaknula su rasprave o tome je li tijekom drugog predsjedničkog mandata promijenio način političke komunikacije.
Za razliku od razdoblja obilježenih čestim polemikama s premijerom i članovima HDZ-a, posljednjih mjeseci njegovi su javni nastupi povremeniji. Kada se ipak odluči komentirati aktualna pitanja, često bira teme iz područja obrane, državnih institucija i nacionalne sigurnosti.
Njegov govor u Splitu pokazao je da razlike između Pantovčaka i Banskih dvora nisu nestale. Predsjednik je ponovno kritizirao tempo modernizacije vojske, dok se istodobno nastavljaju političke rasprave o drugim pitanjima iz nadležnosti Vlade.
Njegova suzdržanost tijekom rasprava o otpadu u Gospiću također je privukla pozornost. Iako je podržao zahtjeve građana i zatražio izvanrednu sjednicu Sabora, nije se intenzivnije uključivao u svakodnevne polemike koje su uslijedile.
Ponovno se spominje mogućnost Milanovićeve liste
U političkim krugovima pojavile su se i spekulacije o mogućem Milanovićevu angažmanu na sljedećim parlamentarnim izborima.
Prema nepotvrđenim informacijama koje se spominju u javnosti, tijekom ljeta ponovno se razgovaralo o mogućnosti stvaranja nezavisne političke liste povezane s predsjednikom Republike.
U takvim se nagađanjima spominju i njegova druženja s pojedinim društvenim i političkim akterima tijekom boravka na Hvaru. Međutim, nije potvrđeno da su ti susreti bili povezani s pripremom bilo kakvog izbornog projekta.
Milanović je na izravna novinarska pitanja o mogućoj vlastitoj listi odgovorio da je riječ o spekulacijama.
Tema je privukla pozornost i zbog njegova ranijeg pokušaja uključivanja u parlamentarne izbore, kada je 2024. najavio mogućnost preuzimanja premijerske dužnosti uz potporu SDP-a.
Različita stajališta o mogućem političkom angažmanu
Mogućnost predsjednikova ponovnog sudjelovanja u parlamentarnoj politici otvara niz pitanja, uključujući njegov odnos sa SDP-om i platformom Možemo te ustavna ograničenja koja proizlaze iz obnašanja predsjedničke dužnosti.
U dijelu političkih komentara pojavljuje se teza da bi njegova samostalna lista mogla privući birače različitih političkih opredjeljenja. Istodobno postoje i drukčija tumačenja, prema kojima bi takav projekt mogao otvoriti dodatna pitanja unutar oporbenog prostora, osobito u odnosu na SDP.
Među socijaldemokratima se pritom spominje i pitanje položaja aktualnog stranačkog vodstva u slučaju da Milanović ponovno odluči aktivnije sudjelovati u parlamentarnoj politici.
Zasad, međutim, nema službene potvrde da predsjednik priprema vlastitu listu niti je javno predstavljen bilo kakav konkretan politički projekt.
Njegovi nastupi o pitanjima obrane, poput nedavnog govora o korvetama i Hrvatskoj ratnoj mornarici, ujedno pokazuju da se predsjednik nastavlja baviti temama koje su važne biračima različitih političkih opredjeljenja.
Diplomatska berba ponovno otvorila pitanja vanjske politike
Uz nagađanja o mogućem političkom angažmanu, pozornost je privukla i tradicionalna Diplomatska berba na Plešivici, koju je Milanović organizirao za predstavnike diplomatskog zbora.
Riječ je o događaju na kojem strani veleposlanici sudjeluju u berbi grožđa i neformalnom druženju s predsjednikom Republike.
Iako je riječ o tradicionalnom susretu, događaj je ponovno otvorio širu raspravu o hrvatskoj vanjskoj politici i odnosima između predsjednika i Vlade.
Hrvatska se, kao i druge europske države, suočava s međunarodnim izazovima povezanima sa sigurnošću, energetikom i promjenama u globalnim odnosima. U takvim okolnostima suradnja Pantovčaka i Banskih dvora posebno je važna za usklađeno vanjskopolitičko djelovanje.
Međutim, nesuglasice između Milanovića i Plenkovića već godinama otežavaju postizanje dogovora o pojedinim diplomatskim pitanjima, uključujući imenovanja veleposlanika i konzula.
Dugogodišnje nesuglasice oko diplomacije
Prema hrvatskom Ustavu, predsjednik Republike i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike.
Upravo je to područje tijekom prethodnih godina bilo izvor brojnih političkih nesuglasica. Razlike između Milanovića i Plenkovića posebno su dolazile do izražaja prilikom imenovanja diplomatskih predstavnika, ali i u njihovim javnim istupima o međunarodnim pitanjima.
Kritičari predsjednikova pristupa upozoravaju da njegove izravne i povremeno oštre izjave o stranim dužnosnicima mogu otežati diplomatske odnose. S druge strane, njegovi istupi često se temelje na naglašavanju samostalnosti hrvatske vanjske politike i potrebi zaštite nacionalnih interesa.
Dugotrajne nesuglasice oko diplomatskih imenovanja dodatno su otvorile pitanje učinkovitosti suradnje dviju institucija koje prema Ustavu dijele odgovornost za vanjsku politiku.
Tijekom događaja na Plešivici Milanović se ponovno odlučio ne upuštati u opširnije razgovore s novinarima, čime je nastavio razdoblje smanjene javne aktivnosti.
Što slijedi nakon razdoblja političke suzdržanosti?
Milanovićev drugi mandat zasad obilježavaju rjeđi javni nastupi, ali i nastavak nesuglasica s Vladom oko pojedinih obrambenih, institucionalnih i vanjskopolitičkih pitanja.
Njegov govor na obilježavanju Dana Hrvatske ratne mornarice pokazao je da modernizacija oružanih snaga ostaje jedna od tema o kojima se spreman javno suprotstaviti Vladinim odlukama i prioritetima.
Istodobno se nastavljaju nagađanja o njegovoj dugoročnoj političkoj budućnosti i mogućem sudjelovanju na sljedećim parlamentarnim izborima.
Dok predsjednik takve informacije ne potvrdi ili ne predstavi konkretne planove, pitanje njegove moguće izborne liste ostaje u području političkih spekulacija.
