Štrajk zaposlenika ZET-a i Zagrebačkog holdinga, koji je započeo nakon višemjesečnih neuspješnih pregovora o plaćama i kolektivnim ugovorima, otvorio je i niz političkih pitanja. U središtu pozornosti našle su se obiteljske veze jednog od sindikalnih čelnika, sastav sudskog vijeća koje odlučuje o zakonitosti štrajka te reakcije zagrebačkog HDZ-a.
Sin jednog od istaknutih sindikalnih predstavnika neposredno prije početka štrajka predložen je za potpredsjednika Hrvatskog sabora. Istodobno, u sudskom vijeću koje odlučuje o zahtjevu ZET-a nalazi se supruga bivšeg HDZ-ova ministra, dok zagrebački HDZ štrajk koristi kao povod za kritike gradske vlasti.
Iako su te okolnosti izazvale političke rasprave, zasad nema javno dostupnih dokaza da je HDZ sudjelovao u organizaciji, financiranju ili vođenju štrajka.
Sin sindikalnog čelnika predložen za potpredsjednika Sabora
Među istaknutim predstavnicima štrajka nalazi se Mumin Hodžić, predsjednik Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoće. Njegov sin Armin Hodžić saborski je zastupnik koji djeluje unutar Kluba zastupnika nacionalnih manjina i podržava parlamentarnu većinu predvođenu HDZ-om.
U petak, svega nekoliko dana prije početka štrajka, Klub zastupnika nacionalnih manjina odlučio je predložiti Armina Hodžića za potpredsjednika Hrvatskog sabora, na mjesto Furija Radina.
Prijedlog je, dakle, došao iz manjinskog zastupničkog kluba, a ne izravno iz HDZ-a. O imenovanju konačnu odluku treba donijeti Hrvatski sabor.
Armin Hodžić potvrdio je da je Mumin Hodžić njegov otac, ali je odbacio bilo kakvu povezanost između svoje političke funkcije i očevih sindikalnih aktivnosti.
Podsjetio je da je saborski mandat osvojio 2024. godine, dok njegov otac u Čistoći radi još od 1990. godine. Naglasio je i da nema mogućnost upravljati odlukama više od deset tisuća zaposlenika koji sudjeluju u sindikalnim aktivnostima.
Supruga bivšeg HDZ-ova ministra u sudskom vijeću
Drugo pitanje koje je privuklo pozornost odnosi se na sudske postupke pokrenute zbog štrajka.
Zagrebački holding i ZET podnijeli su odvojene tužbe kojima traže utvrđivanje nezakonitosti štrajka i njegovu zabranu.
Prema službenom priopćenju Županijskog suda u Zagrebu, predmet Zagrebačkog holdinga automatskom je dodjelom pripao sutkinji izvjestiteljici Kseniji Jakovčević, dok je predmet ZET-a dodijeljen sutkinji Lidiji Bošnjaković.
Lidija Bošnjaković supruga je Dražena Bošnjakovića, nekadašnjeg ministra pravosuđa iz redova HDZ-a.
Sud je pritom naglasio da su predmeti dodijeljeni automatski te da sutkinje o njima ne odlučuju samostalno.
U oba postupka odlučuje tročlano sudsko vijeće koje čine Ksenija Jakovčević, Lidija Bošnjaković i Jasna Matić.
Sud odbio privremenu zabranu štrajka u Holdingu
U postupku koji se odnosi na Zagrebački holding sud je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere kojom bi štrajk bio obustavljen.
Odluku je donijelo tročlano vijeće u kojem je sudjelovala i Lidija Bošnjaković. U obrazloženju je navedeno da “nije dovoljno konkretno navedeno kakva bi šteta mogla nastupiti”.
U trenutku objave tih informacija sudsko vijeće još nije donijelo odluku o zahtjevu ZET-a.
U tom je predmetu upravo Lidija Bošnjaković sutkinja izvjestiteljica. Njezina je zadaća predstaviti predmet vijeću koje odlučuje o ZET-ovu zahtjevu za zabranu štrajka i određivanje privremene mjere.
Postupak se odnosi na Sindikat prometnih i komunalnih službi Hrvatske, Sindikat vozača i prometnih radnika ZET Zagreb te Sindikat autobusnog i tramvajskog prometa Hrvatske Zagreb.
Iako sutkinja izvjestiteljica ima važnu ulogu u predstavljanju predmeta i pripremi odluke, konačnu odluku donosi cijelo sudsko vijeće. Sama obiteljska povezanost s bivšim ministrom ne predstavlja dokaz političkog utjecaja na sudski postupak.
Zagrebački HDZ odmah odbacio povezanost sa štrajkom
Treća okolnost koja je potaknula rasprave odnosi se na reakcije zagrebačkog HDZ-a.
Već prvog jutra štrajka gradska organizacija te stranke objavila je priopćenje u kojem je odbacila tvrdnje o svojoj mogućoj uključenosti u organizaciju obustave rada.
Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Ivan Matijević poručio je da se stranka nije sastajala s predstavnicima sindikata, nije s njima komunicirala preko posrednika niti je na bilo koji način utjecala na njihovu odluku o pokretanju štrajka.
Pozvao je sve koji tvrde suprotno da javno iznesu konkretne dokaze.
Pritom u javno dostupnim izjavama zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i zagrebačkog SDP-a nije utvrđena izravna optužba da je HDZ organizirao štrajk.
Tomašević je, odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućoj političkoj pozadini događaja, izjavio:
“Ne mogu ulaziti u njihove motive i zašto rade to što rade”.
Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Matej Mišić iz SDP-a naknadno je pozvao Matijevića da pokaže barem jednu izjavu zagrebačkog SDP-a u kojoj se tvrdi da HDZ stoji iza štrajka.
HDZ kritizira upravljanje Zagrebom
Istodobno, predstavnici zagrebačkog HDZ-a od najave štrajka javno kritiziraju gradonačelnika Tomaševića i način na koji gradska vlast upravlja komunalnim poduzećima.
Matijević je nakon najave obustave rada poručio da radnici imaju legitimno pravo na štrajk te izrazio očekivanje da će takav razvoj događaja potaknuti gradonačelnika na rješavanje problema u gradskim službama.
Naglasio je pritom da HDZ ne namjerava likovati zbog štrajka.
HDZ-ov zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Marko Periša, nakon neuspješnog završetka pregovora, ocijenio je da je štrajk posljedica petogodišnjeg upravljanja gradom pod vodstvom Tomislava Tomaševića.
Na nacionalnoj razini o događajima se očitovao i predsjednik HDZ-a te premijer Andrej Plenković.
On je nedavno tijekom saborske rasprave zastupnici Ivani Kekin poručio:
“Mucice, igrat ćemo se do izbora, igrat ćemo se malo čvršće, i veselimo se toj igri”.
Komentirajući potom štrajk u Zagrebu i pitanja o mogućoj uključenosti HDZ-a, Plenković je takve navode nazvao “niskim optužbama”.
Odbacio je i pretpostavku da bi njegova stranka preko koalicijskog partnera mogla utjecati na Mumina Hodžića i njegove odluke kao sindikalnog čelnika.
Političke okolnosti nisu dokaz organiziranja štrajka
Aktualna situacija tako obuhvaća nekoliko činjenica koje su postale predmet javne i političke rasprave.
Armin Hodžić, sin jednog od sindikalnih čelnika, podržava parlamentarnu većinu predvođenu HDZ-om i neposredno prije početka štrajka predložen je za potpredsjednika Hrvatskog sabora.
U sudskom vijeću koje odlučuje o zakonitosti štrajka nalazi se i sutkinja čiji je suprug bivši HDZ-ov ministar pravosuđa. Istodobno, zagrebački HDZ koristi štrajk kao argument u kritikama Tomaševićeve gradske uprave.
Međutim, nijedna od navedenih okolnosti, ni pojedinačno ni promatrane zajedno, ne dokazuje da je HDZ osmislio, financirao ili organizacijski vodio štrajk zaposlenika ZET-a i Zagrebačkog holdinga.
Razlikovanje političkog interesa za posljedice štrajka od stvarne uključenosti u njegovu organizaciju stoga ostaje ključno za razumijevanje cijele situacije.
