Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala tijekom rujna. Prema podacima Hrvatske narodne banke, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena dosegnula je 4,3 posto, dok je u kolovozu iznosila 3,7 posto.
HNB navodi da je ubrzanje ponajprije povezano s rastom temeljne inflacije, posebno cijena usluga, ali i nastavkom snažnog rasta cijena energije.
Temeljna inflacija porasla na 3,3 posto
Temeljna inflacija, iz koje su isključene promjenjive cijene hrane i energije, u rujnu je porasla na 3,3 posto.
Mjesec ranije iznosila je 2,7 posto.
Najveći doprinos njezinu ubrzanju stigao je iz sektora usluga. Godišnji rast cijena usluga povećao se s 5,6 posto u kolovozu na 6,7 posto u rujnu.
Prema HNB-u, takvo kretanje moglo bi upućivati na neizravne učinke prethodnog rasta cijena energenata, odnosno postupno prelijevanje viših troškova energije na cijene drugih proizvoda i usluga.
Energija i dalje najviše podiže ukupnu inflaciju
Najveći pojedinačni doprinos ukupnoj stopi inflacije ponovno su dale cijene energije.
Njihova godišnja stopa rasta u rujnu je dosegnula 19,7 posto, nakon 17 posto zabilježenih u kolovozu.
Prema izračunu HNB-a, energija je ukupnoj inflaciji u rujnu pridonijela s 2,4 postotna boda.
Na međunarodna tržišta energenata i dalje utječu rat na Bliskom istoku i problemi u opskrbnim lancima.
Poseban problem predstavljaju ograničen promet kroz Hormuški tjesnac te poteškoće u rafinerijskoj proizvodnji, zbog kojih još nije došlo do normalizacije opskrbe sirovom naftom i naftnim derivatima.
Vladine mjere ublažavaju rast cijena goriva
Vanjski pritisci na energetsko tržište prenose se i na domaće cijene benzina i dizela, ali HNB navodi da taj učinak djelomično ublažavaju Vladine mjere.
Riječ je prije svega o ograničavanju maloprodajnih cijena goriva.
Tijekom rujna rast cijena benzina i dizela dodatno je ublažen smanjenjem trošarina i nižim dopuštenim premijama trgovaca.
Bez tih mjera kretanje cijena na međunarodnim tržištima moglo bi se snažnije odraziti na cijene koje plaćaju hrvatski potrošači.
Cijene hrane rastu znatno sporije
Za razliku od energije, cijene hrane nastavile su pokazivati znatno mirniju dinamiku.
Inflacija cijena hrane usporila je šesti mjesec zaredom.
U rujnu je iznosila 0,2 posto, što je blago smanjenje u odnosu na kolovoških 0,3 posto.
HNB navodi da je tome ponajprije pridonio sporiji rast cijena prerađenih prehrambenih proizvoda.
Tako je hrana trenutačno znatno manji izvor inflacijskih pritisaka nego energija i usluge.
Nacionalni pokazatelj inflacije dosegnuo 4,7 posto
Rast cijena vidljiv je i prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, koji bolje odražava strukturu potrošnje hrvatskih kućanstava.
Prema tom pokazatelju, godišnja inflacija u Hrvatskoj povećala se s 4,2 posto u kolovozu na 4,7 posto u rujnu.
Istodobno je ubrzala i inflacija na razini cijelog europodručja.
U europodručju je godišnja stopa inflacije porasla s 3,2 posto u kolovozu na 3,8 posto u rujnu.
Razlika između Hrvatske i europodručja najmanja od 2022.
Iako Hrvatska i dalje bilježi višu harmoniziranu stopu inflacije od prosjeka europodručja, razlika se tijekom rujna nije dodatno povećala.
Inflacija je u odnosu na kolovoz porasla za jednakih 0,6 postotnih bodova i u Hrvatskoj i u europodručju.
Zbog toga je razlika između hrvatske stope od 4,3 posto i prosjeka europodručja od 3,8 posto ostala na 0,5 postotnih bodova.
Prema HNB-u, riječ je o najmanjoj razlici između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja od početka 2022. godine.
Najnoviji podaci tako pokazuju različita kretanja među glavnim skupinama cijena. Dok hrana nastavlja bilježiti vrlo blagu inflaciju, snažan rast cijena energije i ubrzavanje cijena usluga ponovno su podigli ukupnu stopu inflacije u Hrvatskoj.
