Premijer Andrej Plenković u intervjuu za Dnevnik HRT-a govorio je o rezultatima summita MED9 u Splitu, budućem europskom proračunu, migracijama, cijenama energenata i situaciji u Bosni i Hercegovini.
Osvrnuo se i na problem nezakonito odloženog otpada na području Gospića te kritike oporbe, a najavio je i nastavak državnih intervencija u cijene energenata ako to bude potrebno.
Plenković zadovoljan summitom u Splitu
Premijer je izrazio zadovoljstvo time što je Hrvatska svoje predsjedanje inicijativom MED9, koja okuplja devet mediteranskih članica Europske unije, zaključila summitom u Splitu.
Objasnio je da se ključne poruke završne deklaracije odnose na sigurnost, održivost i otpornost mediteranskog dijela EU-a.
Istaknuo je i gospodarsku važnost država uključenih u inicijativu za Hrvatsku, navodeći da se s njima ostvaruje gotovo 40 posto ukupne hrvatske trgovinske razmjene.
“Ovakvi sastanci služe da kao podskupina, praktički trećina članica Europske unije, približimo svoja stajališta. Otvorili smo teme i za pripremu Europskog vijeća, gdje će jedna od rasprava biti višegodišnji financijski okvir”, rekao je Plenković.
Očekuje kompromis oko europskog proračuna
Hrvatska se, prema njegovim riječima, zauzima za nastavak politika usmjerenih prema ravnomjernom regionalnom razvoju i poljoprivredi.
“Želimo da novi okvir ima dovoljno sredstava kako bismo mogli uloviti korak s onima koji su u Uniji dulje od nas. No, moramo voditi računa i o konkurentnosti, kako bi cijela Europska unija bila globalno što snažnija. Tražit ćemo balans između tradicionalnih politika i praćenja globalnih trendova”, dodao je.
Govoreći o ukupnom iznosu budućeg europskog proračuna, Plenković je podsjetio da najbogatije članice, odnosno neto uplatiteljice, zbog vlastitih proračunskih ograničenja nisu sklone njegovu povećanju.
“Mislim da će se na kraju pronaći kompromis. Tako je bilo prije šest godina, sjetite se onog Europskog vijeća koje je trajalo nekoliko dana. Ja sam se mogao čak vratiti u Zagreb, formirati svoju drugu vladu, vratiti se nazad i donijeli smo u Hrvatsku 24 milijarde eura tada”, podsjetio je premijer.
“Mi moramo ovaj problem rješavati zajedno”
Jedna od središnjih tema summita bile su migracije, posebno važne državama južne Europe koje su izložene različitim sredozemnim migracijskim pravcima.
“Mi moramo ovaj problem rješavati zajedno”, kazao je.
Plenković je podsjetio na zapadnomediteranski, srednjomediteranski i istočnomediteranski migracijski pravac, čiji jedan krak preko zapadnobalkanske rute dolazi i prema Hrvatskoj.
Zahvalio je i 6500 hrvatskih policajaca koji, prema njegovim riječima, rade na zaštiti granice i suzbijanju krijumčarenja ljudi.
“Želim spomenuti da smo mi tu jako puno uložili u tehničku opremu hrvatske policije pa je nadzor granice sve bolji i bolji”, rekao je.
Podsjetio je i na političke posljedice koje je velika migracijska kriza 2015. i 2016. godine ostavila u brojnim državama članicama EU-a.
Odbacio mogućnost migrantskih centara u Hrvatskoj
Premijer je komentirao i mogućnost uspostavljanja migrantskih centara u trećim zemljama, po uzoru na model suradnje Italije i Albanije.
Pritom je jasno odbacio mogućnost da se takvi centri uspostave na hrvatskom teritoriju.
“Mi ni u kojem slučaju nećemo prihvatiti da bilo kakav centar tog tipa bude u Hrvatskoj. Ono što mi činimo je da poštujemo europska pravila, štitimo našu granicu, štitimo vanjsku granicu Europske unije, štitimo schengensku granicu i nastojimo suzbiti broj nezakonitih migracija”, rekao je Plenković.
Prema njegovoj ocjeni, nezakonite migracije za države članice predstavljaju financijski i socijalni trošak, ali i sigurnosno pitanje.
“U Hrvatskoj ih neće biti, to naša vlada sigurno ne bi nikad podržala”, naglasio je premijer.
Govorio i o napadu dronovima u Crnom moru
Plenković se osvrnuo i na napad dronovima u Crnom moru kod Bugarske, tijekom kojeg su pogođena dva broda, od kojih je jedan potopljen.
Kazao je da ga je o događaju izravno informirao bugarski premijer Rumen Radev.
“Riječ je o napadu pomorskim dronovima i, recimo to tako, uobičajenim dronovima”, kazao je Plenković.
Prema informacijama kojima su bugarske vlasti tada raspolagale, nije bilo pouzdano utvrđeno tko je dronove poslao.
“Situacija je ozbiljna. Rat u Ukrajini, ruska agresija na Ukrajinu, nažalost, osjećamo svi mi sve ove godine – od energetske krize, socijalnih reperkusija i inflatornih pritisaka”, rekao je Plenković.
Vlada će nastaviti intervenirati u cijene energenata
Govoreći o rastu cijena, Plenković je rekao da se njegova Vlada već godinama suočava s nizom kriznih situacija, od pandemije i potresa do energetskih poremećaja i ratova koji utječu na opskrbne lance.
“Svi imamo isti problem: rast cijena energenata, inflatorni pritisci, i zato ovo što radi naša Vlada, rade i drugi, i činit ćemo to i dalje”, pojasnio je.
Najavio je nastavak intervencija u cijene energenata koliko god to bude potrebno.
Govoreći o gorivu, rekao je da je Vlada iskoristila dopuštena izuzeća Europske komisije kako bi smanjila trošarine.
“U potpunosti smo napustili onaj dio trošarina po litri goriva, govorim o dizelu, koji se odnosi na hrvatski proračun”, rekao je.
Prema njegovim riječima, zbog Vladinih mjera eurodizel je približno 30 centi jeftiniji nego što bi bio prema tržišnim uvjetima, eurosuper oko 20 centi, a plavi dizel oko 10 centi.
Očekuje ubrzanje europskog puta BiH
Važan dio razgovora odnosio se i na Bosnu i Hercegovinu nakon održanih općih izbora.
“Posebno me veseli da je gospođa Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine ostvarila tako uvjerljivu pobjedu”, rekao je Plenković.
Rezultat je ocijenio važnim za ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i političko predstavljanje Hrvata.
Izrazio je i nadu da je “anomalija koja je bila četiri puta s gospodinom Komšićem gotova” te da se slična situacija više neće ponavljati.
Plenković je najavio nastavak suradnje Hrvatske i BiH te podsjetio na infrastrukturne projekte i hrvatska ulaganja. Kao posebno važne projekte za hrvatsku zajednicu izdvojio je potporu Hrvatskom narodnom kazalištu, Sveučilištu u Mostaru i Kliničkom bolničkom centru u Mostaru.
“Takva politika ima očito efekte, ljudi to prepoznaju”, kazao je.
Očekuje i ubrzanje europskog puta Bosne i Hercegovine.
“Mi ćemo sa svoje strane pomoći. Želimo da se dinamika proširenja odvija prema zaslugama svake od zemalja”, poručio je Plenković.
Oporbi odgovorio zbog slučaja u Gospiću
Premijer je komentirao i najavu oporbe da će zbog slučaja nezakonito odloženog otpada u Lici tražiti njegov opoziv.
Takvu inicijativu nazvao je “pamfletom”.
“Oporba koristi za svoju korist kriminal koji se dogodio”, kazao je i dodao da će tijela kaznenog progona procesuirati odgovorne za nezakonito odlaganje otpada.
Plenković tvrdi da se sanacija nastavlja te da dosadašnje analize nisu pokazale zdravstvene posljedice za stanovništvo.
“Proces sanacije ide. Za sada se u smislu zdravlja ne može utvrditi da je bilo bilo kakvih problema kod stanovnika Gospića, ni u pogledu vode, ni u pogledu tla, ni u pogledu zraka. Ispitivanja su intenzivirana”, rekao je premijer.
Kazao je da problem postoji i da razumije zabrinutost stanovništva, ali istodobno smatra da oporba cijeli slučaj koristi za “napuhanu politizaciju”.
“Ne bježimo od rješavanja problema, ali to je problem koji je generiran na lokalnoj razini. Na kraju, sve završi na Vladi. Krivi smo uvijek za sve”, rekao je.
Najavio godišnje izvješće o radu Vlade
Na kraju intervjua Plenković je pozitivno ocijenio gospodarska kretanja u Hrvatskoj te najavio da će rezultate rada Vlade detaljnije predstaviti u godišnjem izvješću.
“Hrvatsko gospodarstvo raste, zaposlenost je najveća, a nezaposlenost najniža. Ljudi imaju veće plaće i mirovine”, zaključio je premijer u intervjuu za HRT.
