Premijer Andrej Plenković posljednjih mjeseci nema mnogo razloga za zadovoljstvo kada je riječ o političkim kretanjima. Uz činjenicu da HDZ već četvrti mjesec zaredom bilježi blagi pad potpore u anketama, ni situacija na europskoj razini ne razvija se onako kako bi odgovaralo njegovim dugoročnim planovima.
Prema informacijama iz Bruxellesa, sve je manje izgledno da će se nakon sredine mandata Europskog parlamenta nastaviti dosadašnja praksa rotacije najvažnijih europskih funkcija između najvećih političkih skupina. Upravo bi takav razvoj događaja mogao ozbiljno umanjiti Plenkovićeve izglede za preuzimanje dužnosti predsjednika Europskog vijeća.
Mijenja se odnos snaga unutar Europske unije
Dosadašnji model funkcioniranja europskih institucija uglavnom se temeljio na suradnji Europske pučke stranke (EPP) i skupine Socijalista i demokrata (S&D). Budući da nijedna od tih političkih obitelji samostalno nema dovoljno zastupnika za stabilnu većinu, godinama su zajednički dogovarale raspodjelu vodećih funkcija.
Najpoznatiji primjer takve suradnje odnosi se na mjesto predsjednika Europskog parlamenta, koje se tradicionalno dijeli između pučana i socijalista. Jedna politička skupina vodi Parlament tijekom prve polovice mandata, a druga preuzima dužnost u drugom dijelu.
Sličan princip primjenjuje se i kod izbora predsjednika Europskog vijeća, pri čemu se osim političke pripadnosti vodi računa o regionalnoj zastupljenosti, veličini država članica te ravnoteži između muškaraca i žena na najvišim funkcijama.
Takav sustav nije propisan europskim ugovorima, već proizlazi iz političkih dogovora kojima se nastoji osigurati stabilna većina i učinkovito donošenje odluka.
Desnica sve više mijenja političku sliku
Prema riječima dobro upućenih izvora iz Bruxellesa, upravo bi sredina aktualnog parlamentarnog mandata mogla donijeti značajne promjene.
Naime, dio zastupnika iz Europske pučke stranke sve otvorenije zagovara nastavak suradnje s konzervativnim i desnim političkim skupinama, umjesto nastavka tradicionalnog partnerstva sa socijalistima.
Ako bi se takav scenarij ostvario, pučani bi mogli pokušati zadržati predsjednicu Europskog parlamenta Robertu Metsolu na toj dužnosti i nakon isteka prve polovice mandata, umjesto da mjesto prepuste predstavniku S&D-a.
Takav potez automatski bi promijenio i pregovore oko ostalih vodećih europskih funkcija.
Što to znači za Plenkovića?
Prema informacijama naših sugovornika, upravo bi predsjednik Europskog vijeća mogao postati najveća kolateralna žrtva novog političkog preslagivanja.
Naime, Andrej Plenković već se dulje vrijeme spominje među potencijalnim kandidatima Europske pučke stranke za tu funkciju, osobito zbog činjenice da je jedan od najdugovječnijih premijera iz redova EPP-a.
Međutim, ako pučani odluče zadržati predsjedanje Europskim parlamentom, Socijalisti i demokrati teško bi pristali prepustiti i Europsko vijeće.
Time bi mogućnost da hrvatski premijer preuzme jednu od najvažnijih europskih dužnosti postala znatno manja.
Jedan od naših izvora procjenjuje kako su izgledi za dosadašnji model rotacije danas osjetno slabiji nego prije samo godinu dana.
Zašto jača europska desnica?
Promjena političke ravnoteže nije došla preko noći.
Posljednjih desetak godina Europa se suočila s nizom velikih izazova – migrantskom krizom, pandemijom, energetskom krizom, inflacijom, ratom u Ukrajini i rastom troškova života.
U mnogim državama dio birača stekao je dojam da tradicionalne političke opcije nisu ponudile dovoljno uvjerljive odgovore na pitanja sigurnosti, migracija, konkurentnosti gospodarstva i životnog standarda.
To je otvorilo prostor jačanju konzervativnih i nacionalno orijentiranih stranaka koje naglašavaju zaštitu državnog suvereniteta, strožu kontrolu granica te kritičniji odnos prema pojedinim politikama Bruxellesa.
Rezultati europskih izbora 2024. godine pokazali su upravo takav trend.
Europska pučka stranka ostala je najveća politička skupina, ali su značajan rast ostvarile i konzervativne te desne političke opcije, čime se bitno promijenio odnos snaga unutar Parlamenta.
Nova većina nije jednostavna
Iako se sve češće govori o mogućem približavanju pučana i desnice, naši izvori upozoravaju kako stvaranje trajne parlamentarne većine nije nimalo jednostavan zadatak.
Europske konzervativne skupine imaju različite stavove o ključnim pitanjima poput odnosa prema Rusiji, budućnosti Europske unije, proširenju članstva i zajedničkoj vanjskoj politici.
Upravo zbog tih razlika Europska pučka stranka često lakše postiže dogovor sa socijalistima nego s politički vrlo raznolikim partnerima na desnom spektru.
Ipak, u posljednjim glasovanjima sve je više primjera u kojima pučani podršku traže upravo među konzervativcima, posebno kada se raspravlja o migracijskoj politici, poljoprivredi ili ublažavanju dijela zelenih propisa.
Presudna će biti 2027. godina
Sredina aktualnog parlamentarnog mandata mogla bi postati važna prekretnica za europsku politiku.
Ako desne političke skupine nastave jačati i uspiju uspostaviti stabilniju suradnju, pritisak na dosadašnji model raspodjele funkcija dodatno će se povećati.
S druge strane, ako Europska pučka stranka procijeni da joj je suradnja sa socijalistima i dalje sigurniji put prema stabilnoj većini, praksa rotacije mogla bi opstati, premda uz sve više političkih napetosti.
Jedan od naših izvora smatra kako je trenutno ipak izgledniji prvi scenarij.
Prema njegovim riječima, pučani sve ozbiljnije razmišljaju o drukčijem modelu suradnje, što bi moglo potpuno promijeniti raspodjelu vodećih funkcija u europskim institucijama.
Predsjednik Europskog vijeća bira se političkim dogovorom
Važno je pritom naglasiti da izbor predsjednika Europskog vijeća ne ovisi isključivo o kvalitetama pojedinog kandidata.
O toj funkciji odlučuju čelnici svih država članica Europske unije, pri čemu se uz političku pripadnost uzimaju u obzir i geografska ravnoteža, veličina država članica, spol kandidata te ukupna raspodjela najvažnijih europskih dužnosti.
Zbog toga se često događa da vrlo ozbiljni kandidati ne dobiju potrebnu potporu ako bi njihov izbor narušio ukupni politički balans među državama članicama.
Plenković ostaje među mogućim kandidatima
Iako se Andrej Plenković već godinama povremeno spominje kao jedan od mogućih kandidata za neku od vodećih europskih funkcija, on je u više navrata javno naglašavao da mu je prioritet vođenje hrvatske Vlade.
Takve izjave u Bruxellesu često se promatraju i kao dio političke taktike, no zasad nema javnih naznaka da vodi otvorenu kampanju za predsjednika Europskog vijeća.
Kako zaključuje jedan od naših sugovornika, Plenković i dalje ostaje među ozbiljnijim imenima iz redova Europske pučke stranke, ali njegova budućnost neće ovisiti prvenstveno o Hrvatskoj, nego o tome kako će europski lideri raspodijeliti cijeli paket najvažnijih funkcija nakon novih političkih dogovora.
Paradoksalno, upravo jačanje desnice i njezino približavanje Europskoj pučkoj stranci moglo bi na kraju dodatno smanjiti njegove izglede za preuzimanje mjesta predsjednika Europskog vijeća.
