Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) posljednjih je godina preuzeo važnu ulogu u istragama koje se odnose na sumnje u zloupotrebu europskog novca. Međutim, način na koji funkcionira u Hrvatskoj sve je češće predmet javnih rasprava, posebno nakon nekoliko slučajeva koji su otvorili pitanja o nadležnostima, suradnji s domaćim institucijama i raspoloživim resursima.
Prije dolaska na čelo Državnog odvjetništva, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić više je puta iznosio stav da Hrvatskoj EPPO nije nužno potreban. Iako kao institucija Europske unije ne može biti ukinut nacionalnom odlukom, dio analitičara smatra da njegov rad može biti otežan kroz institucionalne i proceduralne prepreke.
Velik broj predmeta, ograničeni resursi
Prema godišnjem izvješću EPPO-a za 2025. godinu, hrvatski ured imao je 99 aktivnih predmeta s procijenjenom štetom većom od 600 miliona eura. Tokom godine otvorene su desetine novih istraga, podignut je niz optužnica, a donesene su i osuđujuće presude.
Istovremeno, hrvatski ured raspolaže sa svega šest delegiranih europskih tužitelja i ograničenim brojem pomoćnog osoblja, bez vlastitih istražitelja. Zbog toga je u velikoj mjeri oslonjen na saradnju s nacionalnim institucijama.
Predmet koji je otvorio brojna pitanja
Jedan od slučajeva koji je izazvao najveću pažnju javnosti odnosi se na istragu povezanu s bivšim ministrom zdravstva Vili Beroš.
Prema ranijim navodima EPPO-a, evropski tužitelji mjesecima su provodili izvide i pripremali istražne radnje. Međutim, u međuvremenu je i USKOK pokrenuo vlastitu istragu, nakon čega je otvoreno pitanje nadležnosti.
Odlukom glavnog državnog odvjetnika predmet je ostao u nadležnosti USKOK-a, dok je EPPO morao predati prikupljenu dokumentaciju. O zakonitosti takvog postupanja konačnu riječ trebao bi dati nadležni sud Europske unije.
Saradnja s policijom
EPPO u Hrvatskoj nema vlastite istražne timove, pa se u provođenju istraga oslanja na hrvatsku policiju.
Nakon slučaja Beroš u javnosti su se pojavile rasprave o tome koliko je sistem saradnje između različitih institucija efikasan kada paralelno postoje dvije istrage koje se odnose na isti predmet.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović ranije je odbacio tvrdnje o eventualnom curenju informacija, naglasivši da policija postupa isključivo po nalozima nadležnih tužilaštava.
Kadrovski izazovi
Još jedan izazov predstavlja broj zaposlenih. Prema dostupnim informacijama, EPPO je zatražio dodatno jačanje hrvatskog ureda novim delegiranim tužiteljima kako bi mogao pratiti rast broja složenih finansijskih istraga.
S druge strane, Ministarstvo pravosuđa navodi da je broj delegiranih tužitelja posljednjih godina već povećan te da Hrvatska, u odnosu na svoju veličinu, ima odgovarajući broj ljudi angažovanih u radu EPPO-a.
Različita tumačenja
Dok jedni smatraju da postoje institucionalne prepreke koje otežavaju rad europskih tužitelja, predstavnici hrvatskih institucija ističu da EPPO ima sve zakonom predviđene uslove za rad te da saradnja postoji u skladu s važećim propisima.
Činjenica je da EPPO i dalje vodi veliki broj istraga u Hrvatskoj, podiže optužnice i učestvuje u sudskim postupcima. Istovremeno, rasprave o nadležnostima, kadrovskim kapacitetima i odnosu nacionalnih i europskih institucija pokazuju da će pitanje njihove međusobne saradnje vjerovatno i dalje ostati u fokusu javnosti.
