Promjene godišnjih doba, klimatske oscilacije i nagli prelazi iz toplog u hladno vrijeme mogu značajno uticati na funkcionisanje organizma. U takvim periodima mnogi ljudi primjećuju pad energije, umor i veću osjetljivost na zdravstvene tegobe.
O uticaju vremenskih promjena na zdravlje govorio je prim. dr. Mirsad Đugum, internista, kardiolog i akupunkturolog, koji je objasnio zbog čega tijelo reaguje na promjene iz okruženja.
Kako promjene vremena utiču na organizam?
Razvojem medicine i meteorologije došlo se do novih saznanja o tome kako atmosferski pritisak, promjene u količini pozitivnih i negativnih jona te nagle temperaturne razlike mogu djelovati na zdravlje ljudi.
Dok su se i ranije primjećivale veze između vremena i zdravstvenih tegoba, danas se mnogo više istražuju mehanizmi koji stoje iza tih reakcija.
Posebno izražene promjene obično se javljaju u jesen, kada dolazi do prelaska iz toplijih u hladnije dane, ali slične pojave mogu se primijetiti i početkom proljeća, kada se često govori o proljetnom umoru.
Koje simptome ljudi najčešće osjećaju?
Prema riječima dr. Đuguma, organizam se, slično kao što se ljudi prilagođavaju promjenom garderobe, pokušava prilagoditi novim vremenskim uslovima.
Povećan atmosferski pritisak i promjene u zraku kod nekih osoba mogu izazvati osjećaj iscrpljenosti, umora, glavobolje, migrene, promjene raspoloženja, pa čak i bolove u pojedinim dijelovima tijela.
Takve reakcije su uglavnom prolaznog karaktera, ali mogu biti izraženije kod osjetljivijih osoba.
Poseban problem nastaje kada dođe do naglog pada temperature za više od deset stepeni. Tada dolazi do promjena na krvnim sudovima, koji se zbog hladnoće sužavaju, što može predstavljati dodatno opterećenje za osobe koje imaju kardiovaskularne probleme.
Najugroženiji su pacijenti sa srčanim i moždanim oboljenjima, jer nagle promjene mogu dodatno povećati rizike povezane s njihovim stanjem.
Kako pomoći organizmu da se lakše prilagodi?
Doktor ističe da organizam ima vlastite mehanizme prilagođavanja, ali mu možemo pomoći pravilnim navikama.
Jedan od važnih faktora je odgovarajuće oblačenje. Preporučuje se slojevita odjeća koja omogućava prilagođavanje promjenama temperature, bez pretjeranog izlaganja hladnoći ili pregrijavanja.
Vlažnost zraka također može imati značajan uticaj. Povećana vlaga, posebno u kombinaciji s niskim temperaturama, može pogoršati probleme s disajnim organima i povećati osjetljivost na respiratorne tegobe.
Osim toga, važni su pravilna prehrana i redovna fizička aktivnost, ali prilagođena zdravstvenom stanju osobe.
Kod ljudi sa srčanim oboljenjima, naglašava Đugum, treba biti oprezan s intenzivnim treninzima tokom hladnijeg perioda, jer su krvni sudovi već suženi zbog niske temperature, a dodatno opterećenje može izazvati neželjene efekte.
Vremenske promjene i autoimune bolesti
Dr. Đugum je govorio i o povezanosti naglih promjena vremena i autoimunih oboljenja, kojih prema njegovim riječima postoji više od 80 vrsta.
Imuni sistem ima zadatak da štiti organizam od bakterija, virusa i drugih štetnih uticaja, ali kada dođe do poremećaja njegove regulacije, može početi napadati vlastite ćelije.
Kako objašnjava, kod oslabljenog imunološkog odgovora organizam se teže bori protiv infekcija, dok kod pretjerano aktivnog odgovora može doći do razvoja autoimunih bolesti.
- Vanjski faktori su jedan od okidača kod simptoma autoimunih bolesti, pravi razlog ne znamo – istakao je.
Među najpoznatijim autoimunim bolestima nalaze se dijabetes, Hashimotov tireoiditis, psorijaza, multipla skleroza i vitiligo.
Neka od ovih oboljenja mogu dugo ostati neprepoznata, pa do postavljanja dijagnoze ponekad prođe više godina i više različitih pregleda.
Kod Hashimotovog tireoiditisa, na primjer, promjene hormona nisu uvijek prisutne u početku, dok se određene promjene mogu vidjeti ultrazvučnim pregledom štitne žlijezde.
Kako prepoznati pad imuniteta?
Pad otpornosti organizma može se manifestovati kroz različite simptome, među kojima su:
- umor i iscrpljenost,
- glavobolja,
- loš san,
- promjene raspoloženja,
- osjećaj bezvoljnosti.
Doktor napominje da se takve tegobe često pripisuju drugim uzrocima, iako mogu biti povezane s promjenama u funkcionisanju organizma.
Osim fizičkih simptoma, pad energije može uticati i na odnose s drugim ljudima. Osoba može biti razdražljivija, manje strpljiva i teže kontrolisati emocionalne reakcije.
Uticaj psihičkog stanja na zdravlje
Prema riječima dr. Đuguma, psihičko stanje ima veoma važnu ulogu u ukupnom zdravlju čovjeka.
Dugotrajna napetost, stres i negativne emocije mogu uticati na odnose u porodici, na poslu, ali i na odnos prema samom sebi.
Kako navodi, psihičko opterećenje može dovesti do toga da ljudi teže donose odluke, pogrešno procjenjuju situacije ili postanu previše usmjereni na vlastite tegobe.
Zbog toga je, osim brige o fizičkom zdravlju, važno voditi računa i o mentalnom stanju, posebno u periodima kada se organizam suočava s dodatnim izazovima poput naglih vremenskih promjena.
