Poznati kardiovaskularni kirurg dr. Jeremy London, kojeg na TikToku prati gotovo 800.000 ljudi, često koristi društvene mreže kako bi govorio o zdravlju i prevenciji. U svojim objavama obrađuje različite teme, od prehrane i sna do navika koje mogu imati utjecaj na zdravlje srca.
Međutim, u jednom od svojih posljednjih videa pažnju je posebno usmjerio na pojavu koju mnogi ljudi možda ni ne prepoznaju kao potencijalni problem.
Prema njegovom mišljenju, riječ je o pretjeranoj bezbrižnosti i prihvatanju postojećeg stanja bez preispitivanja.
„Tihi ubojica“ koji se lako može prikriti
Dr. London upozorava da ljudi ponekad postanu toliko naviknuti na određene zdravstvene probleme da ih prestanu doživljavati kao nešto na što treba obratiti pažnju.
„Jedna od najopasnijih stvari za vaše zdravlje je bezbrižnost. To uistinu može biti tihi ubojica, a zastrašujuće je koliko to stanje može biti ugodno“, objasnio je u svom videu.
Prema njegovim riječima, problem može početi sasvim neprimjetno. Čovjek nastavi živjeti kao i ranije, određeni simptomi postanu dio svakodnevice, a ono što bi ranije izazvalo zabrinutost s vremenom se počinje smatrati normalnim.
Upravo zbog toga dr. London smatra da je važno povremeno zastati i zapitati se postoji li nešto što se predugo ignorira.
Kada problem postane „normalan“
Kao primjer navodi situacije koje se mogu dogoditi gotovo svakome.
„To je lijek koji uzimate već dugo vremena, a niste se zapitali je li još uvijek pravi za vas. To je laboratorijski nalaz koji je bio abnormalan, a trebali ste ga ponovno provjeriti, no nikada niste. To je simptom koji ste tiho prihvatili i koji sada postaje norma u vašem životu“, ističe dr. London.
Njegova poruka nije da svaki simptom nužno znači ozbiljan zdravstveni problem, već da ne bi trebalo automatski pretpostaviti da je nešto bezazleno samo zato što traje dugo.
Posebno je važno razgovarati s liječnikom kada se pojavi novi simptom, kada se postojeće tegobe mijenjaju ili kada je preporučena kontrola koju osoba dugo odgađa.
Promjene nisu uvijek velike
Dr. London smatra da se sličan obrazac može pojaviti i izvan zdravlja. Ljudi se mogu naviknuti na posao kojim nisu zadovoljni, odnose koji ih opterećuju ili životne okolnosti koje im više ne odgovaraju.
Problem je u tome što se rutina i stagnacija ponekad izvana mogu činiti vrlo sličnima.
Zbog toga savjetuje da se povremeno postave jednostavna, ali važna pitanja: postoji li nešto što bi trebalo promijeniti i postoji li problem koji se predugo odgađa?
„Morate se iskreno zapitati: što se treba promijeniti? To vrijedi za vaše zdravlje, posao, odnose, za život općenito.“
Ne mora se mijenjati sve odjednom
Jedna od važnijih poruka njegovog obraćanja jeste da promjena ne mora nužno značiti veliki životni preokret.
Male i postepene promjene također mogu biti značajne, posebno kada je riječ o svakodnevnim navikama i brizi o vlastitom zdravlju.
„Shvatite da te promjene ne moraju biti neki masivni preokreti. Mogu biti male, postupne promjene“, rekao je.
Na kraju je upozorio da strah od promjene često može biti razlog zbog kojeg ljudi ostaju u situacijama koje im više ne odgovaraju.
„Jer temeljna sila ovdje, mnogo puta, jest da se svi bojimo promjene. Ali ono čega bismo se uistinu trebali bojati jest ostati isti“, zaključio je dr. London.
Njegove riječi tako predstavljaju poziv da se vlastito zdravlje ne uzima zdravo za gotovo i da se promjene, kada su potrebne, uvode postepeno i promišljeno. Kada je riječ o zdravstvenim simptomima, terapiji ili nalazima, odluke je ipak najbolje donositi u razgovoru s kvalificiranim zdravstvenim radnikom.
