Hrvatska policija suočava se s izazovima u zadržavanju iskusnih službenika, a najnoviji podaci iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske pokazuju da je tijekom posljednje tri godine službu napustilo 166 policajaca.
U istom razdoblju zaposleno je 188 novih službenika, no unatoč pozitivnoj razlici između broja dolazaka i odlazaka, popunjeno je tek 89 posto predviđenih radnih mjesta.
Opći sindikat MUP-a upozorava da se problem ne može promatrati isključivo kroz broj zaposlenih jer odlaskom dugogodišnjih policajaca sustav gubi iskustvo koje novi zaposlenici ne mogu odmah nadomjestiti.
U tri godine otišlo 166 policajaca
Prema službenim podacima splitsko-dalmatinske policije, tijekom 2024. godine službu je napustilo 50 policajaca, dok je zaposleno njih 42.
Godinu poslije zabilježeno je 55 odlazaka i 74 nova zapošljavanja.
Tijekom 2026. godine službu je napustio još 61 policajac, a primljena su 72 nova službenika.
Ukupno je tako u promatranom razdoblju zaposleno 22 policajca više nego što ih je napustilo službu.
Najčešći razlog odlaska bila je mirovina, u koju je tijekom te tri godine otišao ukupno 121 policijski službenik.
Ipak, sindikat smatra da takvi podaci ne prikazuju u potpunosti stvarno stanje na terenu.
Sindikat upozorava na sustavni problem
Predsjednik Općeg sindikata MUP-a Tomislav Teri ističe da policijski sustav već dulje vrijeme ima poteškoća sa zadržavanjem zaposlenika.
“Svakodnevno iskustvo s terena potvrđuje ono na što sindikat već dulje vrijeme upozorava, a radi se o ozbiljnom sustavnom problemu zadržavanja kadrova”, rekao je Teri.
Prema procjenama sindikata, hrvatsku policiju svake godine napusti između 600 i 800 službenika.
U tu brojku ulaze odlasci u mirovinu, sporazumni raskidi radnog odnosa i otkazi.
Istodobno se kroz Srednju policijsku školu i programe prekvalifikacije godišnje uključuje između 500 i 700 novih vježbenika.
Sindikat upozorava da novi zaposlenici, iako nužni za funkcioniranje sustava, ne mogu odmah zamijeniti znanje i iskustvo policajaca koji su godinama obavljali operativne poslove.
Plaće i uvjeti rada među glavnim razlozima odlazaka
Teri kao najvažnije razloge napuštanja policijske službe navodi nezadovoljstvo plaćama, preveliko radno opterećenje, nepovoljne uvjete rada i ograničene mogućnosti napredovanja.
Dodaje da problem predstavljaju i narušeni međuljudski odnosi te pritisci na radnom mjestu.
“Kroničan nedostatak ljudi dovodi do prekomjernog broja prekovremenih sati, čestih izvanrednih angažmana i nemogućnosti planiranja privatnog života”, dodao je Teri.
Prema sindikalnim upozorenjima, manjak zaposlenika dodatno opterećuje policajce koji ostaju u službi, što može pridonijeti novim odlascima.
“Smatramo da se kvantitetom novih zaposlenika ne može nadoknaditi gubitak kvalitete i iskustva, dok je ukupan broj operativaca na terenu u stalnom padu”, istaknuo je.
Gdje odlaze policajci koji napuste službu?
Prema informacijama kojima raspolaže sindikat, dio bivših policajaca zapošljava se u privatnom sektoru.
Najčešće se spominju zaštitarske tvrtke, logistika i transport, dok dio službenika odlazi raditi u druge države Europske unije.
Manji broj prelazi u druge državne ili javne službe.
Podaci MUP-a i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je u trogodišnjem razdoblju do lipnja 2024. policiju napustilo ukupno 2255 službenika.
Za najmanje 52 posto tih osoba u evidenciji HZMO-a nije pronađen podatak o zaposlenju kod drugog poslodavca.
Međutim, to ne znači nužno da nisu nastavili raditi jer su se mogli zaposliti u inozemstvu ili započeti samostalnu djelatnost.
Poseban problem predstavlja psihološko opterećenje
Sindikat upozorava i na posljedice dugotrajnog stresa kojem su policijski službenici izloženi tijekom obavljanja posla.
Prema Terijevim riječima, sindikatu se svake godine obrati između 50 i 100 policajaca koji traže pravnu ili psihološku pomoć.
“Oko 30 posto pomoći traži se neposredno nakon konkretnog traumatskog događaja, dok je oko 70 posto zahtjeva uzrokovano dugotrajnim akumuliranim stresom, sagorijevanjem na poslu, narušenim obiteljskim odnosima zbog posla te mobingom ili pritiskom na radnom mjestu”, rekao je Teri.
Iz sindikata smatraju da dio zaposlenika izbjegava stručnu pomoć zbog straha od mogućih posljedica za svoj profesionalni položaj.
Među njihovim brigama navode se procjena radne sposobnosti, mogućnost oduzimanja službenog oružja i otežano napredovanje.
Više od polovice možda ne zatraži pomoć nakon traume
Prema sindikalnim procjenama, značajan dio policajaca koji dožive ozbiljne traumatske događaje ne obraća se stručnjacima.
“Procjenjujemo da više od 50 posto policajaca koji dožive teži traumatski događaj nikada ne zatraži formalnu psihološku pomoć, već traumu potiskuju ili rješavaju unutar privatnog kruga”, tvrdi Teri.
Riječ je o procjeni sindikata, a ne o službeno utvrđenom udjelu svih policijskih službenika.
Zbog toga sindikat predlaže uspostavljanje anonimnog sustava psihološke pomoći koji bi financirao MUP, ali bi usluge pružale neovisne stručne ustanove.
Smatraju da bi takav model mogao povećati povjerenje zaposlenika i potaknuti ih da ranije potraže pomoć.
MUP tvrdi da sustav pomoći već postoji
Iz Ministarstva unutarnjih poslova odgovaraju da policijski službenici već imaju dostupne mehanizme psihološke i psihosocijalne podrške.
Navode da su nakon traumatskih događaja predviđene i krizne intervencije.
Također ističu da se zdravstvena i radna sposobnost policajaca procjenjuju kroz propisane zdravstvene preglede i postupke pred nadležnim komisijama.
MUP odbacuje i pristup prema kojem se radno opterećenje može procjenjivati samo usporedbom broja zaposlenih i onih koji napuštaju službu.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da se policijski poslovi raspoređuju prema sigurnosnim potrebama, procjenama stanja i operativnim prioritetima.
Naglašavaju i da složenost pojedinih kriminalističkih istraživanja ovisi o konkretnim okolnostima slučaja.
Gotovo 600 žalbi više od polovice svih predmeta
Na nezadovoljstvo dijela zaposlenika upućuju i podaci Odbora za državnu službu.
Prema izvješću za 2025. godinu, od ukupno 1054 zaprimljena upravna predmeta njih 609 odnosilo se na odluke Ministarstva unutarnjih poslova.
To predstavlja gotovo 58 posto svih zaprimljenih predmeta.
Najveći broj žalbi odnosio se na raspoređivanje zaposlenika na radna mjesta.
“Visok broj žalbi pokazuje da su službenici prisiljeni zaštitu svojih prava tražiti izvan MUP-a jer unutar Ministarstva ne postoji adekvatan dijalog”, rekao je Teri.
Sindikat smatra da takvi podaci ukazuju na potrebu poboljšanja upravljanja zaposlenicima i komunikacije unutar sustava.
Sindikat traži konkretne promjene
Opći sindikat MUP-a zahtijeva povećanje plaća, bolje radne uvjete i pravednije kriterije napredovanja i premještaja.
Među prioritetima navode i dostupniju psihološku pomoć te mjere kojima bi se smanjilo prekomjerno opterećenje policijskih službenika.
Teri upozorava da bi nastavak odlazaka iskusnih policajaca mogao dugoročno utjecati na operativnu sposobnost policije.
“Hrvatskoj policiji već danas prijeti ozbiljna kadrovska kriza koja se u narednim godinama može odraziti na opću razinu sigurnosti građana i operativnu spremnost države”, poručio je Teri.
Iako podaci iz Splitsko-dalmatinske županije pokazuju da je u posljednje tri godine zaposleno više policajaca nego što ih je otišlo, činjenica da dio predviđenih radnih mjesta ostaje nepopunjen otvara pitanje dugoročne kadrovske stabilnosti.
Sindikat zato poručuje da se rješenje ne nalazi samo u zapošljavanju novih ljudi, nego i u stvaranju uvjeta zbog kojih će iskusni policijski službenici željeti ostati u sustavu.
