Građanska inicijativa „Gospić je naš dom” dobila je nastavak razmatranja svoje predstavke pred Odborom za predstavke Europskog parlamenta. Nakon izlaganja o nezakonito odloženom otpadu u Gospiću, članovi Odbora jednoglasno su odlučili ostaviti predstavku otvorenom, a od Europske komisije zatražit će se mišljenje o mogućem kršenju europskih propisa.
Za dostavljanje mišljenja naveden je rok do 15. prosinca. Građanima koji mjesecima traže informacije o odlagalištu i njegovoj sanaciji to otvara mogućnost daljnjeg razmatranja postupanja hrvatskih institucija na europskoj razini.
Odluka ipak ne predstavlja zaključak da je povreda već dokazana. Europska tijela tek trebaju razmotriti navode i očitovanja o konkretnom slučaju.
Bušić iznio kritike na račun državnih institucija
Predstavnik inicijative Vjekoslav Bušić eurozastupnicima je predstavio kronologiju događaja i razloge nezadovoljstva stanovnika. Ustvrdio je da su nadležna tijela raspolagala važnim nalazima znatno prije nego što su ih građani dobili na uvid.
Prema njegovim riječima, analize iz travnja 2024. upozoravale su na opasna svojstva odloženog materijala. Posebno je izdvojio antimon, navodeći da su utvrđene vrijednosti prelazile dopuštene granice čak 700 puta.
„Država je sve to znala dvije godine prije nas, ali nije upozorila građane niti poduzela korake za zaštitu ljudi”, poručio je predstavnik inicijative Vjekoslav Bušić.
Dodao je da su potpune nalaze dobili tek tijekom ljeta 2026., nakon prijetnje blokadom autoceste. Njegove tvrdnje otvaraju pitanje pravodobnosti obavještavanja javnosti, dok eventualno kršenje zakonskih obveza tek treba službeno utvrditi.
Deseci tisuća tona otpada
U podacima iznesenima o gospićkoj lokaciji spominje se približno 44 tisuće tona otpada. Inicijativa upozorava da je više od 33 tisuće tona završilo izravno u krškom tlu.
Prema njihovim navodima, dio materijala dopremljen je iz Italije i Slovenije u više od 1500 kamiona, pod oznakom plastike namijenjene recikliranju.
Građani kritiziraju i brzinu uklanjanja. Bušić tvrdi da je dosad odvezen približno jedan posto ukupne količine te da se uklanjanje uglavnom odnosilo na neopasni otpad.
Ti navodi predstavljaju procjenu i upozorenja inicijative. Za praćenje stvarnog napretka sanacije važni su usporedivi podaci o ukupnim količinama, vrstama otpada, odvezenom materijalu i preostalim radovima.
Nalazi iz bunara i javna vodoopskrba
Posebno osjetljiv dio slučaja odnosi se na vodu. Predstavnici inicijative upozorili su na nalaze PFAS spojeva u privatnim bunarima i mogući prijenos onečišćenja kroz tlo.
Pritom je važno razlikovati rezultate ispitivanja pojedinih bunara od zdravstvene ispravnosti vode iz javnog sustava.
Prema navedenim informacijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prisutnost PFAS spojeva ponovno je potvrđena u bunaru najbližem nezakonitom odlagalištu. U ostalim dodatno analiziranim uzorcima ti spojevi nisu pronađeni.
Voda iz bunara s potvrđenim nalazom ne koristi se za piće, a stanovnici tog područja priključeni su na javnu vodoopskrbu. Dosadašnja ispitivanja nisu pokazala da je onečišćenje s odlagališta narušilo zdravstvenu ispravnost vode u javnom sustavu.
Takva razlika važna je kako se zabrinutost zbog konkretne lokacije ne bi pretvorila u nepotkrijepljenu tvrdnju o neispravnosti cjelokupne vodoopskrbe.
Prozvao i predsjednika Vlade
Bušić se u Bruxellesu osvrnuo i na premijera Andreja Plenkovića, tvrdeći da je zabrinutost građana ranije nazivao histerijom. Poručio je da stanovnici neće odustati od zahtjeva za zaštitom svojeg kraja.
„Niti Lika, niti Gospić, niti Hrvatska nije i neće biti smetlište Europe”, rekao je predstavnik inicijative Vjekoslav Bušić.
Predstavka je razmatrana po hitnom postupku nakon inicijative hrvatskog europarlamentarca Gordana Bosanca iz stranke Možemo!. Bosanac je odluku Odbora ocijenio velikom pobjedom građana i predložio dolazak parlamentarnog izaslanstva u Gospić. O tom posjetu još nije donesena odluka.
Što slijedi nakon rasprave
Zadržavanje predstavke otvorenom omogućuje nastavak postupka i prikupljanje dodatnih odgovora. Mišljenje Europske komisije trebalo bi pomoći razjasniti jesu li hrvatske institucije ispunile obveze iz europskog zakonodavstva.
Za stanovnike Gospića najvažnije ostaje uklanjanje nezakonito odloženog otpada, praćenje stanja okoliša i dostupnost pouzdanih informacija. Europska rasprava sama po sebi ne zamjenjuje radove na terenu niti znači da je sanacija završena.
Slučaj ima šire značenje i za druge sredine u Hrvatskoj: pokazuje koliko su važne jasne informacije o onečišćenju, podjela odgovornosti i javno praćenje sanacije. Daljnji zaključci ovisit će o dokumentaciji, očitovanjima nadležnih institucija i nastavku postupka pred europskim tijelima.
