Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u nedjelju u Kućibregu da ga mnogo toga u današnjoj Europi razočarava i da više neće moći utjecati na promjene onako kako bi želio. O tome je govorio na obilježavanju 82. obljetnice bitke kod Kućibrega, na kojem je sudjelovala i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Oboje su istaknuli da zajednička borba Hrvata, Slovenaca i Talijana na tom području i danas govori o vrijednosti dobrosusjedskih odnosa.
„Razočaran sam mnogim stvarima i više ih neću moći mijenjati jer moj posao ima svoja vremenska i biološka ograničenja”, rekao je Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.
Predsjednik je tu izjavu iznio pri kraju govora, uspoređujući današnju Europu s onom kakvu pamti otprije trideset ili četrdeset godina. U tom dijelu obraćanja nije nabrajao odluke ili događaje koji su ga razočarali. Vratio se potom Kućibregu i pozvao okupljene da ne zaborave ljude koji su se ondje zajedno borili za slobodu.
Pohvala zajedničkom otporu, kritika poslijeratnih odluka
Milanović je govorio o kasnoj jeseni 1944., kada je Hitlerov režim nastavljao s velikim ofenzivama iako se rat bližio kraju. U suradnji pripadnika triju naroda u istom pokretu otpora vidio je rijedak primjer zajedništva u tadašnjoj Europi. Ocijenio je da ono što se dogodilo kod Kućibrega ima značenje koje nadilazi povijest jednog sela ili kraja.
Osvrnuo se i na poslijeratno pripajanje teritorija Jugoslaviji. Ocijenio je da su Talijani u toj raspodjeli prošli lošije i da je pritom učinjeno mnogo pogrešaka. Tu je ocjenu iznio odvojeno od pohvale talijanskim borcima koji su sudjelovali u otporu. Tako je u istom govoru istaknuo i zajedništvo u borbi i teškoće koje su uslijedile nakon rata.
Pirc Musar govorila o svakodnevnom suživotu
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar naglasak je stavila na današnje stanovnike Istre. Njihov rad, običaje i međusobne odnose izdvojila je kao temelj zajedničkog istarskog identiteta. Poručila je da dobrosusjedski odnosi traže pošten odnos prema povijesti, poštovanje prema žrtvama te spremnost da ljudi saslušaju jedni druge i pokušaju razumjeti različita iskustva.
Za stanovnike hrvatske i slovenske Istre veza između te poruke i mjesta komemoracije vrlo je konkretna. Spomenik iznad Kućibrega čuva sjećanje na borce, a većina poginulih pokopana je preko današnje državne granice, u slovenskom selu Hrvoji. Obilježavanje zato okuplja ljude iz Bujštine i Koparštine oko događaja koji pripada povijesti obaju krajeva, uz važnu ulogu talijanskih sudionika.
U bitci poginulo 120 boraca
Bitka kod Kućibrega vodila se 3. i 4. studenoga 1944. godine. Partizanske snage iz Hrvatske, Slovenije i Italije zajedno su branile taj prostor od brojčano nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga. Poginulo je 120 boraca, a najviše stradalih bilo je iz talijanskog partizanskog bataljuna „Alma Vivoda”.
Spomenik poginulima podignut je 1959. godine na uzvisini iznad istarskog sela Kućibreg, neposredno uz granicu sa Slovenijom. Milanović i Pirc Musar ondje su položili vijence. Na skupu je govorio i predsjednik Organizacijskog odbora obilježavanja Edi Andreašić.
Dvoje predsjednika iz istog je povijesnog događaja izvuklo različite naglaske. Milanović je govorio o rijetkosti takve suradnje u ratnoj Europi, uz kritiku načina na koji su poslije rješavana teritorijalna pitanja. Pirc Musar okrenula se odnosima među ljudima koji danas žive s obje strane granice. Zajedničko polaganje vijenaca bilo je središnji dio obilježavanja u čast hrvatskih, slovenskih i talijanskih boraca.
