Ministar pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan komentirao je predložene izmjene Kaznenog zakona kojima se uvode kazneno djelo ekocida i doživotni zatvor. Osvrnuo se i na problem vršnjačkog nasilja nakon napada u zagrebačkoj školi na Voltinom, u kojem su ozlijeđeni učenik i djelatnica škole. U emisiji N1 Studio uživo govorio je i o mogućem uvođenju dobnog ograničenja za pristup društvenim mrežama.
Reakcija na nasilje u školi
Habijan je izrazio žaljenje zbog napada koji se dogodio u školi na Voltinom te poželio što brži oporavak ozlijeđenima.
“Žao mi je zbog ovog tragičnog događaja, želim što brži oporavak i učeniku i gospođi koja je djelatnica škole. Vidio sam da su stabilno i siguran sam da će proći bez većih posljedica”, rekao je ministar.
Istaknuo je kako je vršnjačko nasilje sve izraženiji problem, dok ovakve situacije predstavljaju njegov posebno težak oblik. Prema njegovim riječima, odgovornost za sprječavanje nasilja nije samo na institucijama, roditeljima ili školama, već je riječ o širem društvenom problemu.
“Ovo je pitanje društva, odgovornost sviju nas, nije pitanje institucija, nije zasebno pitanje za roditelje, niti za škole. Ovo je pitanje koje prije svega moramo osvijestiti”, istaknuo je ministar.
Habijan smatra da će pronalaženje učinkovitog načina za sprječavanje sličnih događaja biti izazovno. Kaznenopravni sustav, objasnio je, može reagirati tek nakon što se incident već dogodi.
“Ovdje je puno bitnije da je sinergijski učinak takav da ovih pojavnosti bude manje”, rekao je.
Kao neke od čimbenika koji mogu pridonositi porastu vršnjačkog nasilja izdvojio je nove tehnologije i društvene mreže.
Moguće ograničavanje pristupa društvenim mrežama
Govoreći iz perspektive Ministarstva pravosuđa, Habijan je podsjetio na dobnu granicu kaznene odgovornosti maloljetnika i sankcije koje im se mogu izreći. Istaknuo je kako je Hrvatska, u usporedbi s drugim državama Europske unije, već među državama s relativno strogim pravilima.
“Ako pogledamo dobne granice za kažnjavanje maloljetnika i sankcije koje im se mogu izreći, u usporedbi s EU mi smo zapravo jedni od najrigoroznijih.
Dobna granica za kažnjavanje je 14 godina, što imaju i Njemačka, Austrija i Slovenija”, kazao je.
Dodao je da je u nekim državama, među kojima su Finska i Švedska, dobna granica postavljena na 16 godina.
Potvrdio je i da se u njegovu ministarstvu razmatra mogućnost uvođenja dobnog ograničenja za pristup društvenim mrežama.
“U Ministarstvu smo oformili radnu skupinu kada govorimo o općoj mogućnosti pristupa društvenim mrežama”, rekao je.
Pokušaji zabrane u drugim državama
Habijan je pritom upozorio da su pokušaji ograničavanja pristupa društvenim mrežama u pojedinim državama nailazili na probleme u provedbi.
“U Australiji zabrana nije uspjela. Mi na papir možemo staviti da ćemo zabraniti pristup do 15. godine, ali kako ćete to provesti ako velike platforme to ne poštuju? U Francuskoj je taj zakon pao na ustavnom sudu”, objasnio je.
Smatra da Hrvatska pritom ima dobar pristup, a smatra i da bi jedinstven stav na razini Europske komisije mogao potaknuti velike platforme da pronađu tehničko rješenje za učinkovitu provjeru dobi korisnika.
Dodao je da se u Hrvatskoj provjera dobi već može osigurati putem platforme e-Građani te da je takvo rješenje trenutno u naprednoj fazi razvoja.
Današnje oblike nasilja usporedio je s razdobljem vlastitog djetinjstva, istaknuvši da je nasilja bilo i tada, ali da je razvoj tehnologije promijenio način na koji se takvi događaji šire.
“Dok sam ja bio dijete, bilo je nasilja, ali ne u ovom obliku. I u moje vrijeme je bilo tučnjava, ali nije bilo mobitela. Kada snimite takav video, on je trajan i dostupan velikoj količini ljudi. Zato idemo s pripremom Zakona o zaštiti djece u digitalnom dobu”, rekao je.
Nove kazne: doživotni zatvor i ekocid
Komentirajući slučaj iz Drniša i najavljeno pooštravanje kazni, Habijan je istaknuo da se izmjenama Kaznenog zakona prvi put uvodi mogućnost doživotnog zatvora.
“To je velik iskorak. Nakon tragičnog događaja u Drnišu rekao sam da prelazim svojevrsni rubikon i da normativni okvir koji imamo sadrži prilično visoke kazne u usporedbi s EU-om”, kazao je.
Prema njegovim riječima, uvođenje doživotnog zatvora trebalo bi predstavljati jasnu poruku počiniteljima najtežih kaznenih djela.
“Oni koji, ne daj Bože, planiraju počiniti teško kazneno djelo, trebaju znati da im prijeti doživotni zatvor”, rekao je.
Među novostima je i uvođenje kaznenog djela ekocida.
“Među prvima smo u EU koji će imati takvo kazneno djelo. Radi se o najtežim posljedicama koje uzrokuju nepovratnu štetu za okoliš, bioraznolikost, georaznolikost i ljudsko zdravlje”, objasnio je Habijan.
Za takva kaznena djela predviđene su kazne od najmanje 10 godina zatvora pa sve do dugotrajnog zatvora, a sudovima će biti omogućeno izricanje i doživotne kazne zatvora. Za kazneno djelo ekocida neće postojati mogućnost zastare.
Slučaj Gospić
Na pitanje može li se slučaj odlaganja otpada u Gospiću u budućnosti tretirati kao ekocid, Habijan je rekao da je istraga još uvijek u tijeku te da bi trebala biti završena do kraja rujna.
Objasnio je da će se, ako se utvrdi odgovornost, postupak voditi prema zakonu koji je na snazi u trenutku procesuiranja, a ne prema odredbama o ekocidu jer novi zakon još nije stupio na snagu.
“U postojećem zakonu imamo kazneno djelo protiv okoliša, a kazne su također stroge”, rekao je.
Istaknuo je kako bi pravosudna tijela postojeće zakonske odredbe trebala primjenjivati strože.
“Ne želim da se ovo shvati kao pritisak na sudbenu vlast, ali mislim da je vrijeme da se normativni okvir koji je Sabor usvojio počne doista koristiti u najstrožem obliku i s najstrožim kaznama. Kroz presude i izricanje kazni moramo slati poruke”, zaključio je Habijan.
