Penava predstavio rezoluciju o Hrvatima u BiH: Fokus na zaustavljanju preglasavanja i jačanju konstitutivnosti
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava predstavio je prijedlog rezolucije kojom se želi unaprijediti politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. U središtu dokumenta nalazi se pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata te sprječavanje situacija u kojima ih, prema tvrdnjama predlagatelja, nadglasavaju brojniji narodi.
Domovinski pokret traži snažniju zaštitu hrvatskih političkih prava
Govoreći o prijedlogu, Penava je istaknuo kako je cilj rezolucije osigurati dosljednu primjenu načela konstitutivnosti te onemogućiti preglasavanje Hrvata u političkim institucijama Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, položaj Hrvata u BiH nije dovoljno prisutan u hrvatskom javnom prostoru te zaslužuje veću političku pažnju.
Istovremeno je odbacio tvrdnje da se prijedlog može povezivati s idejama obnove Herceg-Bosne ili stvaranjem novog entiteta. Kako navode iz Domovinskog pokreta, riječ je o prijedlogu koji se odnosi na izborni sustav i način predstavljanja Hrvata, a ne na teritorijalno preuređenje države.
Ova inicijativa ponovno je otvorila raspravu o ulozi Hrvatske u zaštiti prava Hrvata izvan granica zemlje te o tome gdje završava legitimna briga za sunarodnjake, a počinje miješanje u unutarnje odnose susjedne države.
Zašto je pitanje legitimnog predstavljanja toliko važno?
Politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini jedno je od ključnih pitanja još od završetka rata i potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Dayton je BiH definirao kao državu sastavljenu od dva entiteta i tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Međutim, najveće političke prijepore godinama izaziva način izbora hrvatskih predstavnika u Federaciji BiH.
Hrvatske političke stranke u BiH već duže vrijeme upozoravaju da postojeći izborni model omogućava da hrvatskog člana Predsjedništva BiH u velikoj mjeri biraju bošnjački birači. Kao primjer najčešće se navodi izbor Željka Komšića, kojeg hrvatske stranke smatraju nelegitimnim predstavnikom hrvatskog naroda, premda je izabran u skladu sa zakonom.
Upravo na toj razlici između zakonske procedure i političke legitimnosti temelji se većina rasprava o reformi izbornog sustava.
Zbog toga se prijedlozi o posebnoj izbornoj jedinici ili drugim mehanizmima zaštite hrvatskog glasa redovito vraćaju na političku scenu. Dok jedni tvrde da je riječ o zaštiti ustavnih prava konstitutivnog naroda, drugi upozoravaju da bi takva rješenja mogla dodatno učvrstiti etničke podjele.
Penava: Nije riječ o Herceg-Bosni
Penava je naglasio da Domovinski pokret ne zagovara teritorijalne promjene niti uspostavu trećeg entiteta.
Kako je objasnio, prijedlog se temelji na ideji da Hrvati sami odlučuju o svojim predstavnicima bez mogućnosti da ih preglasavaju birači drugih naroda.
„Tema naše inicijative je samo jedna stvar: zaustavljanje preglasavanja Hrvata kroz jedinstvenu izbornu jedinicu u kojoj Hrvate nitko više neće moći preglasavati“, izjavio je Penava.
Takvim pristupom DP želi naglasiti da se radi o izbornom i institucionalnom pitanju, a ne o projektu teritorijalnog preustroja BiH, što je posebno osjetljivo zbog političkih prijepora koji prate svako spominjanje Herceg-Bosne.
Kritike medijima i političkim protivnicima
Predsjednik Domovinskog pokreta osvrnuo se i na dio medija te političkih aktera za koje smatra da pogrešno interpretiraju položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Posebno je kritizirao stavove prema kojima bi se sva pitanja trebala rješavati isključivo unutar BiH, podsjećajući da su temeljni principi političkog uređenja definirani Daytonskim sporazumom.
Po njegovom mišljenju, pozivanje na unutarnji dogovor ne može značiti zanemarivanje međunarodnih sporazuma i ustavnog položaja konstitutivnih naroda.
Penava smatra da bi Hrvatska trebala odlučnije koristiti diplomatske i političke instrumente kako bi štitila interese Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Takvim porukama Domovinski pokret istovremeno nastoji ojačati vlastitu poziciju među biračima kojima je pitanje BiH važno te se profilirati kao snažan zagovornik hrvatskih interesa izvan Hrvatske.
Što predviđa rezolucija?
Prema dostupnim informacijama, rezolucija predlaže da Hrvatski sabor pozove Vladu Republike Hrvatske na aktivnije djelovanje prema međunarodnim institucijama kada je riječ o položaju Hrvata u BiH.
Dokument predviđa korištenje političkih i diplomatskih mehanizama unutar Europske unije i drugih međunarodnih organizacija radi zaštite njihovih prava.
Posebna pažnja posvećena je problemu preglasavanja pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao i predstavnika u drugim institucijama.
U tekstu se navodi:
„Hrvatski sabor poziva Vladu RH na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se potaknule korisne i spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u BiH.“
Glavni tajnik Domovinskog pokreta Mladen Barać izjavio je da su razgovori s HDZ-om o prijedlogu u tijeku te da će uskoro biti poznato kakav će stav zauzeti koalicijski partner.
Politički značaj inicijative
Iako se rezolucija formalno odnosi na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, njezin politički značaj mogao bi biti puno širi.
Prije svega, otvara novo poglavlje u odnosima između Domovinskog pokreta i HDZ-a unutar vladajuće većine. Dok DP zagovara odlučniji pristup, HDZ mora voditi računa o međunarodnim odnosima i diplomatskim posljedicama.
Istodobno, inicijativa ponovno stavlja pitanje BiH među važnije teme hrvatske unutarnje politike.
Za hrvatske političke predstavnike u BiH ovakav prijedlog može predstavljati dodatnu podršku zahtjevima za legitimnim predstavljanjem, dok će dio bošnjačkih političkih aktera vjerojatno smatrati da se radi o pokušaju utjecaja na unutarnje odnose Bosne i Hercegovine.
Zbog toga će konačni sadržaj rezolucije i način njezine interpretacije imati važnu ulogu u tome hoće li biti doživljena kao politička podrška ili kao izvor novih prijepora.
Što slijedi?
U sljedećim tjednima ključna će biti odluka HDZ-a i drugih parlamentarnih stranaka o tome hoće li podržati prijedlog Domovinskog pokreta.
Bez potpore većine u Hrvatskom saboru rezolucija bi mogla ostati prije svega politička poruka, no sama tema položaja Hrvata u BiH teško će nestati iz javnog prostora.
Pitanja izbornog sustava, legitimnog predstavljanja i uloge Hrvatske u zaštiti prava Hrvata u BiH i dalje ostaju među najosjetljivijim političkim temama koje se redovito vraćaju u fokus javnosti, posebno u razdobljima izbornih kampanja i rasprava o reformama u Bosni i Hercegovini.
