Četvrtina ispitanika u listopadskom Crobarometru navodi da je tijekom posljednjih mjesec dana kupovala manje hrane, a polovica se okrenula jeftinijim proizvodima. Financijski teže nego prije godinu dana živi 41 posto ispitanih.
Približno isti standard održava 38 posto, dok poboljšanje navodi 17 posto. Plaćanje režija odgodilo je 15 posto ispitanika, a 24 posto smanjuje grijanje ili potrošnju električne energije.
Od izlazaka, putovanja ili odmora odustalo je 38 posto ispitanih.
Za visoke cijene najveću odgovornost Vladi pripisuje 37 posto, uvođenju eura 22 posto, a trgovačkim lancima 13 posto. Riječ je o stavovima građana, a ne utvrđenoj analizi uzroka poskupljenja.
Kod raspodjele dodatnih državnih prihoda prednost daju mirovinama, zatim poreznom rasterećenju, zdravstvu i stanovanju mladih.
Za hrvatska kućanstva razlika između održavanja standarda i odricanja često se vidi upravo pri kupnji hrane i plaćanju računa. Zato odgovore o odgovornosti treba čitati zajedno s podacima o svakodnevnim potrebama: oni pokazuju gdje građani očekuju da javne politike donesu osjetno poboljšanje.
