Slučaj koji je prije privukao veliku pažnju javnosti sada je dobio novi, ozbiljan nastavak. Nakon višemjesečnog prikupljanja podataka i provjere okolnosti, nadležno državno odvjetništvo podiglo je optužnicu, čime je predmet ušao u novu fazu.
U središtu postupka nalazi se bivši pripadnik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji je tijekom službe imao pristup klasificiranim informacijama. Prema navodima tužiteljstva, dio tih podataka učinio je dostupnima drugoj osobi, a informacije su potom, kako se tvrdi, prosljeđivane dalje.
Iako je optužnica sada podignuta i poznato je više detalja, konačnu odluku o tome jesu li okrivljenici odgovorni donijet će nadležni sud.
Podignuta optužnica nakon istrage
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je, nakon provedene istrage, optužnicu protiv hrvatskog državljanina rođenog 1971. godine, bivšeg vojnog pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, te državljanke Srbije rođene 1979. godine.
Oboje se tereti za kazneno djelo špijunaže.
Hrvatski državljanin u postupku je označen kao prvookrivljeni. Prema navodima optužnice, tijekom službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske, od veljače do prosinca 2022. godine, u više je navrata drugookrivljenici omogućio pristup klasificiranim podacima kojima je raspolagao zbog svojih službenih dužnosti.
Drugim riječima, riječ je o informacijama do kojih je dolazio kroz posao u obrambenom sustavu, a ne kao privatna osoba.
Što navodi tužiteljstvo?
Prema priopćenju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, prvookrivljeni je znao da druga okrivljenica informacije koje joj je dostavljao prikuplja za potrebe strane države, strane pravne osobe ili pojedinca.
U optužnici se također navodi da su informacije nakon toga prosljeđivane na više adresa izvan Hrvatske.
Upravo je taj dio predmeta posebno važan. Tužiteljstvo, naime, ne tvrdi samo da je okrivljenik imao pristup osjetljivim podacima, već da ih je svjesno učinio dostupnima drugoj osobi, uz saznanje da bi mogli biti proslijeđeni stranim interesima.
Ipak, treba naglasiti da su sve navedene tvrdnje dio optužnice. Okrivljenici se smatraju nedužnima sve dok njihova eventualna krivnja ne bude potvrđena pravomoćnom sudskom odlukom.
Dio slučaja povezan s Kosovom
Dodatnu pažnju predmet je privukao zbog ranije objavljenih informacija o odnosu između dvoje okrivljenika, kao i zbog područja na kojem je hrvatski vojni pilot određeno vrijeme služio.
Prema ranijim neslužbenim informacijama, radilo se o sociologinji A. M. iz Kosovske Mitrovice i pilotu J. I. iz Splita.
Pilot je jedno vrijeme bio dio hrvatskog kontingenta na Kosovu, u sklopu KFOR-a, međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom NATO-a.
KFOR ima zadaću pridonositi sigurnom okruženju i stabilnosti na Kosovu, zbog čega informacije povezane s njegovim djelovanjem mogu biti posebno osjetljive.
Upravo se njegov angažman i boravak na Kosovu spominju u ranijim informacijama povezanima s ovim predmetom.
Komunikacija putem WhatsAppa
Prema ranije objavljenim informacijama, osumnjičeni su međusobno komunicirali i putem aplikacije WhatsApp.
Tada se navodilo da su u porukama razmjenjivane informacije o kretanju i planovima snaga KFOR-a, posebno u kontekstu situacije na sjeveru Kosova.
Prema tim neslužbenim navodima, informacije koje je pilot navodno prosljeđivao partnerici nisu trebale ostati samo između njih dvoje.
Raniji izvještaji navodili su da ih je ona potom mogla prosljeđivati drugim osobama, među kojima su se spominjali i čelnici stranke Srpska lista te jedan novinar međunarodne novinske agencije.
Važno je, međutim, razlikovati ranije neslužbene informacije od onoga što je službeno potvrđeno novom optužnicom. DORH je potvrdio podizanje optužnice i navode koji se odnose na klasificirane podatke i njihovo prosljeđivanje, dok su pojedini detalji o primateljima i komunikaciji ranije bili objavljivani kao neslužbene informacije.
Tko je druga okrivljenica?
Druga okrivljenica je državljanka Republike Srbije rođena 1979. godine.
Prema ranijim medijskim informacijama, riječ je o sociologinji iz Kosovske Mitrovice koja je formalno bila nezaposlena, dok se navodilo da je surađivala s jednom njemačkom organizacijom.
U ranijim izvještajima spominjao se i njezin odnos s hrvatskim pilotom, odnosno navodilo se da su bili u ljubavnoj vezi.
Njihova međusobna komunikacija bila je jedan od elemenata koje su istražitelji trebali provjeravati tijekom postupka.
Uhićenje prošle godine
Slučaj je u javnosti postao poznat prošle godine, kada su se pojavile informacije o uhićenju dvoje osumnjičenih.
Prema tada objavljenim podacima, oboje su uhićeni krajem srpnja 2025. godine na jednom od otoka splitskog arhipelaga.
Nakon uhićenja ispitani su u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu.
U toj fazi postupka radilo se o sumnjama i neslužbenim informacijama. Situacija je sada drugačija jer je nakon završetka istrage podignuta optužnica, čime je predmet prešao u novu procesnu fazu.
Predloženo produljenje mjera opreza
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu predložilo je Županijskom sudu u Splitu produljenje mjera opreza protiv druge okrivljenice.
Kao razlog navedena je opasnost od bijega.
O tome hoće li mjere biti produljene odlučuje nadležni sud, dok se postupak nakon podizanja optužnice nastavlja.
U predmetu se spominje i Srpska lista
Posebnu pozornost ranije je privukao dio priče koji se odnosi na Srpsku listu, koja se u medijskim informacijama spominjala među mogućim primateljima podataka.
Srpska lista politička je stranka srpske zajednice na Kosovu i jedna od najvažnijih srpskih političkih stranaka na tom području.
U ranijim izvještajima spominjale su se i njezine veze s političkim strukturama u Srbiji.
Zbog toga je za daljnji tijek postupka važno pitanje kome su informacije, prema tvrdnjama tužiteljstva, eventualno prosljeđivane te s kojom namjerom.
Predmet sada ide pred sud
Podizanjem optužnice slučaj je dobio potpuno novu dimenziju. Nakon provedene istrage, državno odvjetništvo pred sudom zastupa tvrdnju da su okrivljenici počinili kazneno djelo špijunaže.
Za hrvatskog državljanina ključni su navodi da je tijekom službe u Oružanim snagama drugim osobama učinio dostupnima klasificirane podatke te da je, prema tvrdnjama optužnice, znao da ih druga okrivljenica prikuplja za strane interese.
Daljnji sudski postupak trebao bi pokazati jesu li ti navodi utemeljeni, kakvi će dokazi biti prihvaćeni te kakvu su eventualnu ulogu imali ljudi kojima su informacije navodno dalje prosljeđivane.
Za sada optužnica predstavlja stav državnog odvjetništva, a ne konačnu odluku o krivnji.
Predmet tako ulazi u fazu u kojoj će sud morati razmotriti prikupljene dokaze i utvrditi što se doista događalo s klasificiranim informacijama tijekom razdoblja koje obuhvaća optužnica.
