Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade, tijekom kojeg je iznio gospodarske projekcije za 2026. godinu te najavio niz mjera usmjerenih na povećanje životnog standarda građana.
Posebnu pozornost posvetio je rastu plaća i mirovina, godišnjem dodatku za umirovljenike, povećanju naknada za novorođenčad te ulaganjima u zdravstveni sustav.
Prema Vladinim očekivanjima, hrvatsko gospodarstvo nastavit će rasti, a bruto domaći proizvod prvi bi put trebao premašiti granicu od 100 milijardi eura.
Vlada očekuje gospodarski rast i nastavak inflacije
Plenković je tijekom saborskog obraćanja iznio najnovije gospodarske projekcije za 2026. godinu.
Prema tim procjenama, stopa inflacije trebala bi iznositi oko 4,5 posto, dok se očekuje gospodarski rast od 2,3 posto.
Istodobno bi hrvatski bruto domaći proizvod prvi put trebao prijeći vrijednost od 100 milijardi eura.
Premijer je istaknuo da gospodarski rast mora biti praćen poboljšanjem životnog standarda, većim primanjima i kvalitetnijim javnim uslugama.
Ipak, najavljena inflacija pokazuje da će rast cijena i dalje biti jedan od važnih izazova za kućanstva.
Cilj je prosječna neto plaća veća od 1.600 eura
Govoreći o primanjima zaposlenih, Plenković je podsjetio na rast plaća tijekom proteklog desetljeća.
Prema podacima koje je iznio, od 2016. godine plaće i mirovine porasle su više od 100 posto, dok je rast potrošačkih cijena u istom razdoblju iznosio približno 40 posto.
Naglasio je da Vlada želi nastaviti povećavati primanja zaposlenih, ali u skladu s financijskim mogućnostima državnog proračuna.
Jedan od ciljeva do završetka aktualnog mandata jest da prosječna neto plaća premaši 1.600 eura.
Premijer smatra da je za dugoročno održiv rast plaća potrebno nastaviti ulagati u gospodarstvo, poduzetništvo i produktivnost.
Nastavljaju se mjere protiv rasta cijena
Plenković je govorio i o mjerama kojima Vlada pokušava ublažiti posljedice inflacije.
Među njima je izdvojio ograničavanje cijena 100 proizvoda te proširenje primjene takozvanih sidrenih cijena.
Cilj tih mjera jest građanima omogućiti povoljniju kupnju osnovnih proizvoda i ublažiti pritisak na kućne proračune.
Premijer je podsjetio da ukupna vrijednost dosadašnjih paketa pomoći kućanstvima i gospodarstvu iznosi 9,3 milijarde eura.
Takve mjere, prema Vladinu stajalištu, bile su važne za očuvanje standarda tijekom razdoblja povećanih troškova života.
Povećava se godišnji dodatak na mirovinu
Jedna od najvažnijih najava odnosila se na više od 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika.
Plenković je najavio povećanje godišnjeg dodatka na mirovinu, koji se često naziva 13. mirovinom.
Prema njegovoj najavi, iznos dodatka povećat će se sa šest na sedam eura po godini mirovinskog staža.
To znači da bi umirovljenik s 40 godina staža dobio 280 eura godišnjeg dodatka, umjesto prošlogodišnjih 240 eura.
Za osobu s 30 godina staža dodatak bi iznosio 210 eura, a za umirovljenika s 35 godina staža 245 eura.
Važno je naglasiti da se ovaj dodatak obračunava prema godinama mirovinskog staža, a ne prema visini redovne mjesečne mirovine.
Zato nije riječ o punoj dodatnoj mjesečnoj mirovini, nego o posebnom godišnjem primanju čiji se iznos određuje prema zakonskom modelu.
Veće naknade za novorođenčad
Premijer je najavio i povećanje jednokratne državne potpore za novorođenu djecu.
Prema predstavljenom planu, sadašnji iznos od 618 eura trebao bi iduće godine porasti na 800 eura.
U posljednjoj godini aktualnog mandata Vlada namjerava povećati naknadu na 1.000 eura.
Riječ je o mjeri kojom se želi dodatno financijski pomoći roditeljima nakon rođenja djeteta.
Povećanje potpore dio je šire politike usmjerene na poboljšanje uvjeta za obitelji i ublažavanje troškova povezanih s roditeljstvom.
Najavljeni iznosi predstavljaju Vladine planove, a njihova provedba ovisit će o odgovarajućim proračunskim i zakonskim odlukama.
Najavljena ulaganja u zdravstveni sustav
Osim gospodarskih i socijalnih mjera, Plenković se osvrnuo na nastavak ulaganja u hrvatsko zdravstvo.
Istaknuo je modernizaciju bolničkih ustanova u različitim dijelovima Hrvatske te potrebu poboljšanja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga.
Kao jedan od najvažnijih projekata izdvojio je izgradnju Nacionalne bolnice u zagrebačkom Blatu.
Prema njegovoj najavi, prva faza projekta trebala bi započeti krajem ovog mjeseca.
Projekt bi trebao pridonijeti jačanju zdravstvene infrastrukture i stvaranju boljih uvjeta za pružanje medicinske skrbi.
Gospodarski rast treba se odraziti na život građana
Zaključujući izvješće, premijer je poručio da gospodarski pokazatelji sami po sebi nisu dovoljni ako njihov napredak građani ne osjete u svakodnevnom životu.
Kao ključne ciljeve izdvojio je rast plaća, poboljšanje javnih usluga i ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske.
Naglasio je i potrebu za većim ulaganjima, razvojem poduzetništva te povećanjem produktivnosti gospodarstva.
Prema Vladinim planovima, nastavak gospodarskog rasta trebao bi omogućiti daljnja povećanja primanja i financiranje socijalnih mjera.
Najave o većem godišnjem dodatku na mirovinu, rastu naknada za novorođenčad i povećanju prosječne plaće tako su među najvažnijim porukama Plenkovićeva saborskog izvješća.
