Predsjednik Republike Zoran Milanović već neko vrijeme ne istupa u javnosti o nizu aktualnih tema, od problema s otpadom u Gospiću do pitanja vezanih uz vanjsku politiku. Njegova povučenost iz javnih istupa uslijedila je nakon što je u kolovozu sazvao izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora, na kojoj vladajuća većina nije prihvatila njegove prijedloge za rješavanje ekološkog problema u Lici.
Bivša premijerka Jadranka Kosor smatra da Milanović ne koristi dovoljno ustavne ovlasti koje su mu na raspolaganju te da njegova šutnja o važnim pitanjima time ide u prilog Vladi.
„Milanovićeva šutnja pomaže Vladi“
Kosor se osvrnula na izvanrednu sjednicu Sabora koju je Milanović sazvao i odluke koje su na njoj donesene.
„Nakon izvanredne sjednice Sabora koju je sazvao i činjenice da je vladajuća većina odbila apsolutno sve njegove prijedloge zaključaka, pa i to da predsjednik Vlade odmah primi predstavnike udruga, očekivala sam da će predsjednik koristiti svoje druge ustavne ovlasti i mogućnosti da bi dao važnosti toj temi“, rekla je Kosor.
Prema njezinu mišljenju, obraćanje javnosti putem Facebooka nije dovoljno te bi predsjednik trebao koristiti i druge načine komunikacije.
„Mislim da se predsjednik države ne treba obraćati putem Facebooka jer ima puno drugih mehanizama – sazivanje pressice, obraćanje javnosti kroz poslanicu kako bi naglasio činjenicu da se godinama nije činilo ništa po pitanju ilegalnog odlaganja i odlaganja opasnog otpada u Hrvatskoj“, pojasnila je.
Kosor smatra i da je Milanović mogao predložiti održavanje sjednice Vlade posvećene toj temi te na njoj osobno sudjelovati, što je, prema njezinu tumačenju, također predviđeno ustavnim ovlastima.
„Puno jače od sve opozicije zajedno odjekne u javnosti kada reagira predsjednik, koji nije opozicija, koji nije šef opozicije i koji, to je ključno, jedini ima ogroman i najveći legitimitet jer je biran neposredno.
Njega beskrajno obvezuje 1.122.859 glasova koje je dobio na izborima u drugom krugu. To su građani i građanke koji su izravno njemu dali povjerenje da ih štiti i da štiti Ustav“, istaknula je Kosor.
Kosor progovorila i o vanjskoj politici
Bivša premijerka osvrnula se i na druga pitanja za koja smatra da su zahtijevala reakciju predsjednika Republike.
Kao jedan od primjera navela je sprovod Ratka Mladića u Srbiji.
„Ne o tom događaju, nego o činjenici da Srbiji treba zatvoriti vrata pregovora dok je odnos vlasti prema ratnim zločincima i presudi Međunarodnog kaznenog suda takav kakav jest“, napominje Kosor.
Reakciju je, kako kaže, očekivala i nakon izjave predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o tome da bi Kanada mogla postati „pridružena članica“ Europske unije.
„Za to ne postoji nikakvo utemeljenje u zakonodavstvu Europske unije“, naglašava Kosor i dodaje da bi Milanović, kao sukreator vanjske politike, trebao zatražiti objašnjenje od premijera.
„Očekujem – i još uvijek nije kasno – da traži od predsjednika Vlade, koji sudjeluje na sjednicama Vijeća, da obrazloži javnosti i njemu kao sukreatoru vanjske politike o čemu se tu radi. Radi se o presedanu i činjenici da Ursula von der Leyen mnogo toga radi na svoju ruku.“
„Ustav to predviđa i omogućava“
Kosor smatra da bi Milanović sada trebao zatražiti sudjelovanje na idućoj sjednici Europskog vijeća, što je, kako podsjeća, ranije i sam najavljivao.
„Ustav to predviđa i omogućava. Ustav kaže da sudjeluju predsjednik Vlade i Predsjednik Republike u skladu sa svojim ovlastima. Njegova ovlast jest vanjska politika“, zaključuje Kosor.
