Stranka Možemo zatražila je hitno jačanje europske regulacije PFAS spojeva, provođenje nacionalnog testiranja građana na prisutnost tih takozvanih “vječnih kemikalija” uz financiranje iz fondova Europske unije te ponovno preuzimanje veće odgovornosti države za sustav gospodarenja otpadom.
Sandra Benčić i eurozastupnik Gordan Bosanac istodobno su iznijeli niz kritika na račun Vlade zbog slučaja nezakonito odloženog otpada u Gospiću. Tvrde da su pojedine državne institucije godinama raspolagale informacijama o problemu, ali nisu pravodobno poduzele mjere kojima bi zaustavile daljnje odlaganje.
Možemo želi da centri za gospodarenje otpadom postanu strateški projekti
Iz stranke poručuju da bi centri za gospodarenje otpadom trebali postati strateški projekti Republike Hrvatske. Navode da je taj cilj uključen i u programske razgovore sa SDP-om.
“Potrebno je hitno jačanje europske regulacije PFAS spojeva na europskoj razini, nacionalno testiranje građana na PFAS financirano iz EU fondova za reprezentativne rezultate, kao i da Hrvatska ponovno preuzme odgovornost za gospodarenje otpadom, a CGO postanu strateški projekti RH, što je dio programskih ciljeva buduće koalicije Možemo i SDP-a. Vodstva određenih ključnih institucija imenovanih od Plenkovićeve vlade i HDZ-ove većine znale su za ilegalno odlaganje otpada u Gospiću od 2022. i za to da je otpad ekotoksičan od travnja 2024. i nisu poduzele ništa; u tome je njihova politička odgovornost, za to Vlada treba odgovarati, poručili su danas Sandra Benčić, koordinatorica Možemo i zastupnik stranke u Europskom parlamentu Gordan Bosanac.
Gordan Bosanac se osvrnuo na porazne podatke otkrivene tijekom rada na proračunu EU-a u Odboru za regionalni razvoj, istaknuvši da je Hrvatska prenamijenila sredstva namijenjena centrima za gospodarenje otpadom jer ih Vlada nije bila sposobna realizirati”, navode
Bosanac: Hrvatskoj prijeti još jedna procedura zbog otpada
Bosanac tvrdi da je Hrvatska sredstva prvotno namijenjena izgradnji centara za gospodarenje otpadom preusmjerila na druge projekte.
Prema njegovoj ocjeni, to pokazuje probleme u izgradnji infrastrukture potrebne za gospodarenje otpadom. Upozorio je i na postupke povezane s povredama prava Europske unije.
„Vlada je prenamijenila sredstva namijenjena za izgradnju CGO-a i preusmjerila ih u druge projekte porazan je dokaz nesposobnosti da se izgradi temeljna ekološka infrastruktura. Zbog takve nebrige Hrvatska već ima tri otvorene procedure povrede prava EU-a vezane uz otpad, a izvjesno je da nam zbog Gospića prijeti i četvrta“, upozorio je Bosanac.
Benčić: Institucije su godinama imale informacije
Sandra Benčić osvrnula se na informacije iznesene nakon zatvorene sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Tvrdi da su neke od četiri institucije – USKOK, Ministarstvo zaštite okoliša, policija i Državni inspektorat – tijekom nekoliko godina raspolagale informacijama o nezakonitom odlaganju otpada.
„Nakon zatvorene sjednice Odbora potpuno je jasno da su neke od četiri ključne institucije – USKOK, Ministarstvo zaštite okoliša, policija i Državni inspektorat – raspolagale informacijama o kriminalnom odlaganju otpada u Gospiću pune četiri godine. Unatoč tome, zakopavanje otpada nesmetano se nastavilo sve do kraja 2024. godine jer nije bilo koordinacije koja bi ga zaustavila. Postavila sam izravno pitanje na Odboru: u četiri godine nijedna od tih institucija nije naložila Carinskoj upravi ciljanu inspekciju niti jednog jedinog kamiona s otpadom koji ulazi u Hrvatsku“, istaknula je Benčić.
Otvorila pitanje postupanja Carinske uprave
Benčić tvrdi da su institucije znale da postoji sumnja na uvoz potencijalno opasnog materijala iz Italije i Slovenije, ali da nije provedena odgovarajuća ciljana kontrola tereta.
„Nitko nije nazvao Carinu i provjerio odgovara li stvarni teret deklaracijama. Zbog tog nerada i izostanka hitne sanacije, opasne tvari procijedile su se u podzemne vode. Analiza Državnog inspektorata još je u travnju 2024. potvrdila da je od 20 uzoraka njih 12 opasan i ekotoksičan otpad. Umjesto da sanacija krene u svibnju 2024., do danas, u listopadu 2026., nije pokrenuto ništa. Za ovakav raspad nadzora izravno je odgovorna Plenkovićeva Vlada čiji kadrovi upravljaju tim tijelima.“
Tvrdnje o odgovornosti Vlade predstavljaju političku ocjenu Možemo, dok bi eventualnu pravnu odgovornost pojedinih osoba ili institucija trebala utvrditi nadležna tijela.
Benčić kritizirala zakonske promjene
Koordinatorica Možemo smatra da slučaj Gospić nije izolirani incident, već posljedica načina na koji je organiziran sustav gospodarenja otpadom.
Posebno je kritizirala zakonske promjene iz 2019. i 2021. godine, tvrdeći da su lokalnim i regionalnim vlastima prenesene velike obveze bez odgovarajućih resursa i ovlasti.
„Izmjenama zakona iz 2019. i 2021. bivši ministar Ćorić poslao je otvorenu poruku europskoj ekomafiji da su im vrata Hrvatske širom otvorena, jer su kazne mizerne, a nadzor ne postoji.“
Riječ je o njezinoj političkoj ocjeni učinaka zakonskih promjena.
“Država mora ponovno preuzeti odgovornost”
Benčić smatra da bi država trebala imati znatno veću ulogu u izgradnji i upravljanju infrastrukturom za gospodarenje otpadom.
“Država mora ponovno preuzeti odgovornost”, istaknula je i dodala: “U pregovorima sa SDP-om jasno smo definirali da centri za gospodarenje otpadom moraju postati strateški projekti Republike Hrvatske. Pitanje zbrinjavanja otpada i sprječavanje odlaganja toksičnih tvari ne smije ovisiti o kapacitetima pojedinih županija niti o odlukama lokalnih službenika koji nemaju ni resurse, ni ovlasti nadzora, dok su koruptivni rizici golemi. Ne smijemo više dopustiti promašaje poput Kaštijuna i Marišćine”.
Time je pitanje gospodarenja otpadom postalo i jedna od konkretnih tema programskih razgovora Možemo i SDP-a.
Traže nacionalno testiranje građana na PFAS
Drugi dio zahtjeva Možemo odnosi se na PFAS spojeve, veliku skupinu sintetskih kemikalija poznatih po izrazitoj postojanosti u okolišu.
Bosanac se pozvao na nedavno istraživanje u kojem je sudjelovalo 110 osoba, uključujući deset hrvatskih državljana.
„Istraživanje u kojem je sudjelovalo i deset naših državljana, pa tako i građani Gospića, pokazalo je da je spoj kratkog lanca TFA pronađen kod svih 110 ispitanika – dakle u 100 posto uzoraka – upravo zato što uopće nije zakonski reguliran. S druge strane, četiri opasna PFAS spoja pronađena u krvi građana, iako na povišenim razinama, znatno su manje prisutna upravo zato što podliježu regulaciji. To ruši mit desnice da regulacija šteti gospodarstvu; regulacija doslovno spašava živote.“
Zaključci koje Bosanac izvodi iz rezultata predstavljaju njegovu političku interpretaciju, a istraživanje s deset hrvatskih sudionika samo po sebi nije reprezentativno za cjelokupno stanovništvo Hrvatske. Upravo zbog toga Možemo traži šire nacionalno testiranje koje bi trebalo dati reprezentativnije podatke.
Protive se ublažavanju europskih pravila
Bosanac je kritizirao i smjer dijela europske politike prema reguliranju kemijskih spojeva.
Posebno je upozorio na rasprave povezane s REACH uredbom i Aneksom XVII te ustvrdio da se pod argumentom administrativnog rasterećenja pokušavaju ublažiti pojedina pravila.
„Savez za kritične kemikalije predložio je popis od 49 spojeva bez kojih industrija navodno ne može funkcionirati, a čak 26 sadrži PFAS. Naša je pozicija jasna: ne smijemo popustiti pritiscima deregulacije na štetu zdravlja građana. Umjesto popuštanja zagađivačima, Europska unija i Hrvatska moraju snažno ulagati u istraživanje i razvoj sigurnih alternativa prije nego što nas preteknu globalni konkurenti.“
Možemo tako pitanje PFAS spojeva i gospodarenja otpadom želi postaviti kao jednu od važnijih tema svoje nacionalne i europske politike, dok istodobno od Vlade traži odgovore o postupanju institucija u slučaju Gospić.
