Veliki prosvjed zbog nezakonito odloženog opasnog otpada u Gospiću, koji je u subotu održan na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, nastavio je izazivati reakcije i nakon okupljanja. Dok dio sudionika smatra da je riječ o ozbiljnom problemu koji zahtijeva hitnu reakciju države, postoje i oni koji na cijeli slučaj gledaju drugačije.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić smatra da je prosvjed trebao biti održan upravo u Gospiću, dok je Josip Pavlović iz udruge „Ekologija grada“ događaje povezao s onim što naziva „ekološko-političkom igrom“.
Na prosvjedu „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ građanska inicijativa i ekološke udruge zatražile su od Vlade da u roku od 20 dana predstavi konkretan plan sanacije lokacije te da se oko 33 tisuće tona zakopanog otpada ukloni u roku od tri mjeseca.
O cijelom slučaju u programu HRT-a govorili su Bilić i Pavlović, iznoseći pritom potpuno različite poglede na problem, njegovu pozadinu i način na koji bi ga trebalo riješiti.
Bilić: „Prosvjed je trebao biti u Gospiću“
Bilić smatra da bi se održavanjem prosvjeda u samom Gospiću jasnije pokazalo da je riječ o problemu koji je nastao na lokalnoj razini, ali i da bi se otvorilo pitanje šireg sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
“Mislim da je ovaj prosvjed trebao biti u Gospiću, a ne u Zagrebu, i tako se trebalo pokazati da je ovo jedan lokalni problem, usidren u nepostojanje nacionalne strategije kojom bi se svi ovakvi lokalni problemi, od Splita, ili drugih gradova u kojima su sad detektirani problemi s opasnim otpadom, mogli riješiti u okviru naše zemlje i u okviru našeg zakonodavstva”, rekao je Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega.
Prema njegovu mišljenju, slučaj Gospića ne bi trebalo promatrati izolirano, već kao dio šireg problema gospodarenja otpadom. Smatra da bi postojanje jasne nacionalne strategije omogućilo sustavnije rješavanje sličnih situacija koje se pojavljuju u različitim dijelovima Hrvatske.
Pavlović: „Ekološko-politička igra“
Josip Pavlović, međutim, na situaciju gleda bitno drugačije. Kritizira dio udruga za koje smatra da su godinama protiv određenih projekata u području gospodarenja otpadom, a sada istodobno traže hitnu sanaciju problema u Gospiću.
“Zahtjevi za žurnom sanacijom ovog problema, koji dolaze iz Gospića, dolaze upravo iz smjera onih udruga koje godinama stoje na putu razvoja sustava gospodarenja otpadom, koji se bore protiv izgradnje centara za gospodarenje otpadom, protiv energana, protiv kompostana. Baš iz tog smjera sada dolaze ovi zahtjevi da se žurno to riješi. Ne može se.”
Pavlović je pritom otišao korak dalje te cijelu situaciju opisao kao politički obojenu.
“I sad su protiv vlade koja kao nije to riješila Tako da, to je u stvari jedna ekološko-politička igra, ekološko-političko licemjerje koje sigurno ima pozadinu, s kojom ja vjerojatno do kraja nisam upoznat. Ali to je činjenica i to je isto jedan od razloga zbog kojeg se Hrvatska danas nalazi u situaciji u kojoj se nalazi”, kazao je Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.
Zahtjevi s prosvjeda ostaju isti
Bez obzira na različita tumačenja uzroka i političkog konteksta cijelog slučaja, na zagrebačkom prosvjedu jasno su istaknuti zahtjevi organizatora.
Traži se da Vlada u roku od 20 dana predstavi plan sanacije nezakonitog odlagališta, dok bi se oko 33 tisuće tona zakopanog otpada, prema zahtjevima prosvjednika, trebalo ukloniti u roku od tri mjeseca.
Upravo će način na koji će Vlada odgovoriti na te zahtjeve pokazati hoće li se situacija smiriti ili će pitanje otpada u Gospiću i dalje ostati jedna od tema koja izaziva snažne političke i javne reakcije.
