Vojno-redarstvena operacija Oluja, provedena od 4. do 7. kolovoza 1995. godine, i danas predstavlja jednu od najvažnijih operacija u novijoj hrvatskoj povijesti. Hrvatska je u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice Oluje odala počast hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u obrani i oslobađanju zemlje.
Istodobno se ponovno otvorila rasprava o različitim pogledima na Oluju, osobito između Hrvatske i Srbije. Dok se u Hrvatskoj operacija smatra ključnom pobjedom u Domovinskom ratu i važnim trenutkom u oslobađanju okupiranih područja, u Srbiji se ona tradicionalno promatra prvenstveno kroz stradanje i odlazak srpskog stanovništva.
U samoj operaciji sudjelovalo je oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca. Prema hrvatskim podacima, tijekom njezine provedbe poginula su 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, dok se dvojica i dalje vode kao nestali.
Na godišnjicu Oluje svoje viđenje događaja ponovno je iznijelo i Rusko veleposlanstvo u Srbiji, čija je objava izazvala pozornost zbog vrlo oštrog tona i optužbi na račun Hrvatske, NATO-a i Europske unije.
Moskva Oluju nazvala jednom od najtragičnijih stranica Balkana
Rusko veleposlanstvo opisalo je Oluju kao „jednu od najtragičnijih stranica novije povijesti Balkana“, tvrdeći da je operacija dovela do masovnog progona srpskog stanovništva iz područja Krajine.
U priopćenju su također naveli da „odgovorni za to etničko čišćenje u najvećoj mjeri nikada nisu snosili zasluženu kaznu“.
Takav prikaz događaja u velikoj se mjeri podudara s narativom koji se godinama može čuti iz službenog Beograda, gdje se Oluja najčešće prikazuje kroz posljedice za srpsko stanovništvo, dok se manje prostora daje događajima koji su prethodili samoj operaciji.
Так называемая операция «Буря», осуществленная хорватскими вооруженными силами при поддержке Запада в августе 1995 года, стала одной из наиболее трагических страниц новейшей истории Балкан. Она привела к массовому изгнанию коренного сербского населения из Краины – сотни тысяч… pic.twitter.com/NKBU99vWDl
— Посольство России в Сербии (@AmbasadaRusije) August 4, 2026
Rusko veleposlanstvo prozvalo NATO i EU
U svojoj objavi ruska strana odgovornost za ratna zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije povezuje i s državama NATO-a i Europske unije.
„Posebna odgovornost za krvoproliće na području bivše Jugoslavije leži na državama NATO-a i Europske unije, čije je uplitanje pridonijelo raspadu zemlje i eskalaciji međuetničkih sukoba“, naveli su.
Rusko veleposlanstvo pritom je posebno istaknulo NATO intervenciju protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, koju su opisali kao „nezakonitu agresiju Sjevernoatlantskog saveza na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine“.
U priopćenju su dodali da je ta intervencija provedena bez odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda te tvrdili da je iza sebe ostavila „brojne žrtve, velika razaranja i dugotrajne humanitarne posljedice“.
Moskva je pritom optužila NATO i Europsku uniju za primjenu dvostrukih standarda prema stradanjima srpskog naroda.
„Stradanja srpskog naroda po pravilu se prešućuju ili relativiziraju, dok slični događaji u drugim krajevima dobivaju sasvim drugačije političko i informativno tumačenje“, poručilo je veleposlanstvo.
Oluju povezali i s ratom u Ukrajini
Rusko veleposlanstvo u nastavku je svoje objave Oluju povezalo s aktualnim ratom u Ukrajini.
„Rusija dosljedno zagovara očuvanje povijesne istine. Uvjereni smo da bez poštene ocjene tragedije srpskog naroda tijekom operacije Oluja nije moguće postići istinsko pomirenje i stabilnost na Balkanu“, stoji u priopćenju.
Ruska strana pritom je povukla paralelu između događaja u Hrvatskoj tijekom 1990-ih i situacije u Ukrajini, tvrdeći da je „poticanje nacionalističkog radikalizma“ dovelo do katastrofalnih posljedica.
U objavi se navodi i kako je Rusija, prema vlastitom tumačenju, godinama upozoravala na prijetnje ruskom stanovništvu Donbasa i Novorusije. Moskva uklanjanje te prijetnje opisuje kao „najvažniji preduvjet za trajno rješenje ukrajinske krize“.
Hrvatska Oluju promatra kroz potpuno drugačiji kontekst
Objava ruskog veleposlanstva ponovno je pokazala koliko se tumačenja Oluje razlikuju ovisno o političkom i nacionalnom kontekstu.
Dok se u Srbiji naglasak uglavnom stavlja na odlazak i stradanje srpskog stanovništva, u Hrvatskoj se Oluja promatra u širem kontekstu Domovinskog rata i oslobađanja okupiranih područja.
U hrvatskom javnom prostoru pritom se ističe da je operacija uslijedila nakon gotovo četiri godine okupacije dijela hrvatskog teritorija, uspostave paradržavne Republike Srpske Krajine, progona i ubojstava hrvatskih civila te brojnih neuspjelih pokušaja međunarodne zajednice da se okupirana područja vrate pod ustavno-pravni poredak Hrvatske mirnim putem.
Upravo zbog različitih pogleda na uzroke, tijek i posljedice rata, Oluja i više od tri desetljeća nakon nje ostaje jedna od najosjetljivijih tema odnosa Hrvatske i Srbije.
