Iako ga posljednjih mjeseci prate brojne afere, a posebno slučaj Gospić, predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković zasad ne razmišlja o prijevremenim izborima. Njegov je plan odraditi preostale dvije godine mandata uz pomoć partnera iz DP-a i nezavisnih zastupnika, odnosno takozvanih „žetončića“, a javno je već poručio i da ne isključuje mogućnost kandidature za četvrti mandat na čelu Vlade.
Ipak, političke želje ne moraju uvijek odgovarati stvarnim mogućnostima. U dijelu HDZ-a, ali i među političkim analitičarima i kuloarima, sve se češće govori o mogućnosti da bi stranka mogla odustati od Plenkovića ako nakon sljedećih izbora ne uspije osigurati parlamentarnu većinu.
Takav scenarij povezuje se s mogućnošću da Most nakon izbora postane jedan od najvažnijih potencijalnih koalicijskih partnera. Slučaj Gospić dodatno je istaknuo njihovu antikorupcijsku politiku, dok Nikola Grmoja stranku vodi prepoznatljivim stilom. Zvonimir Troskot otvorio je pitanje afere Gospić i doveo ga do rasprave o opozivu Vlade, dok se Marin Miletić ponovno aktivnije uključio u teme kojima se i ranije bavio.
Zbog takvog političkog djelovanja u dijelu HDZ-a procjenjuju da bi Most na sljedećim izborima mogao ostvariti rezultat veći od 10, a možda i oko 15 posto glasova. To bi značilo približno 12 do 15 saborskih mandata, što bi Most moglo pretvoriti u važan faktor pri sastavljanju buduće parlamentarne većine.
Most već pokušavaju privući i iz SDP-a i Možemo, dok u HDZ-u, prema tim procjenama, postaje sve jasnije da bez njih možda neće biti dovoljno potencijalnih partnera. DP je oslabio, DOMiNO također, dok je desni politički prostor dodatno fragmentiran.
Jedan čovjek koji ne želi Most
Postoji, međutim, jedan veliki problem. Andrej Plenković, prema navodima iz HDZ-a, ne želi surađivati s Mostom čak ni ako bi zbog toga morao odustati od formiranja Vlade i ponovno izaći na izbore.
Most za njega predstavlja „no go“ opciju.
Od trenutka kada je Most izbacio iz Vlade, odnosi između Plenkovića i te stranke ostali su izrazito loši. Most je tijekom godina snažno kritizirao njegovu Vladu zbog brojnih afera, a sada se ponovno nalazi među najglasnijim kritičarima u slučaju Gospić.
Zbog toga Plenković, prema tim navodima, računa na drugačiju strategiju. Njegov bi plan bio osloniti se na niz nezavisnih zastupnika, odnosno „žetončića“, koje bi pokušao osigurati kroz manje političke liste.
Ideja je da se podrži veći broj manjih lista, pa bi, ako iz pojedinih izbornih jedinica u Sabor uđe po jedan takav zastupnik, HDZ mogao dobiti dodatnu podršku za formiranje većine. U toj se računici spominje i mogućnost povećanja broja zastupnika dijaspore.
U HDZ-u se već razmišlja o alternativi
Plenkovićev plan, međutim, nije nužno i plan cijelog HDZ-a.
Ljudi iz stranke koji nisu dio njegova najužeg kruga smatraju da bi dugoročno bilo teško voditi politiku protiv Mosta i da bi ih možda bilo korisnije pretvoriti u koalicijske partnere nego nastaviti sukob.
U takvom scenariju promjena na vrhu HDZ-a ne bi se nužno doživljavala kao veliki problem.
„Svi smo mi svjesni da postoji samo jedan čovjek u stranci koji je istovremeno umjeren i prihvatljiv za EU i Bruxelles, a također i dovoljno stranački jak na terenu i među braniteljima. To je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. On je napokon dorastao tomu da bude kandidat za premijera, a time i predsjednik stranke, ako se pokaže da je Plenković nesposoban sastaviti većinu. Nije to ništa osobno protiv Plenkovića, koji je zaslužan za stabilnost vlasti puna tri mandata, to je jednostavno realnost ako nam bude nedostajalo glasova za većinu bez Mosta. Plenković ne želi Most, a ni oni njega, kako da vam kažem… jedan plus jedan jesu dva. Ako bude tako, Plenković će morati otići, a naslijedit će ga Jandroković. On je prihvatljiv svima, iznutra i izvana, i to je situacija no hard feelings, jednostavno je politička logika takva”, rekao nam je jedan utjecajni član HDZ-a koji je danas blizak Plenkoviću, ali je vjeran HDZ-u.
Prema njegovim riječima, ako bi se pokazalo da promjena mora uslijediti, ona bi se i dogodila.
Jandroković sve jači unutar stranke
Gordan Jandroković u posljednje je vrijeme, prema tim procjenama, dodatno ojačao svoju poziciju unutar HDZ-a.
U stranci se pritom sve češće govori kako Ivan Anušić i Oleg Butković, unatoč svojim političkim pozicijama, nemaju dovoljno elemenata potrebnih za preuzimanje uloge stranačkog lidera ili kandidata za premijera.
Jandroković se, s druge strane, godinama pozicionira kao iskusan stranački veteran s autoritetom i dovoljno političkog iskustva. Istodobno radi i na jačanju svoje pozicije na terenu te unutar različitih dijelova stranačke strukture.
Kao njegov kandidat za glavnog ravnatelja HRT-a spominje se Miljenko Manjkas, iako se kao snažan kandidat navodi i Siniša Kovačić, koji trenutno radi u Hini.
Jandroković bi, prema toj stranačkoj računici, mogao računati i na podršku Branka Bačića te južnog krila HDZ-a. Kao političar iz središnje Hrvatske već ima određenu bazu podrške, dok bi mu Anušić i Butković mogli pomoći u osiguravanju podrške u Slavoniji i Primorju.
Njegov izbor za Plenkovićevog nasljednika neki u HDZ-u smatraju zanimljivim i zbog odnosa s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Jandrokovićeva supruga je Milanovićeva sestrična, a iako je predsjednik Sabora ranije bio meta Milanovićevih javnih prozivki, među njima navodno ipak postoji određena razina međusobnog poštovanja.
Zbog toga bi odnosi između Milanovića i Jandrokovića potencijalno mogli biti manje konfliktni nego što su danas odnosi predsjednika Republike i Plenkovića.
Stranačka matematika već postoji
Prema toj računici, u HDZ-u se već praktično priprema teren za moguću tranziciju.
Plan bi bio da Plenković na sljedeće izbore izađe kao kandidat za premijera i pokuša osigurati novu većinu. Ako u tome ne uspije, pritisak iz stranke mogao bi postati dovoljno snažan da se povuče.
U takvom scenariju dodatni pritisak mogli bi stvoriti i sami birači HDZ-a, posebno ako bi procijenili da bi stranka bez Plenkovića lakše mogla zadržati vlast kroz suradnju s Mostom.
Mogući zaokret samo malo udesno
Dio HDZ-a smatra da je Plenković nakon više od deset godina na vlasti postao udaljen od svakodnevne političke stvarnosti i da više nema isti kontakt s bazom stranke.
Jandroković bi, s druge strane, kao dugogodišnji predsjednik Sabora imao dobar uvid u stranačke odnose, ali i u zakone i procedure koje Vlada provodi.
Njegov dolazak na čelo HDZ-a zato bi, prema tim procjenama, mogao predstavljati relativno prirodnu tranziciju. Politički smjer stranke ne bi se značajno promijenio jer bi HDZ i dalje ostao stranka desnog centra, iako bi se možda za nijansu pomaknuo udesno.
Istodobno bi se mogao otvoriti prostor za širu suradnju s drugim strankama.
Posebno se u toj priči izdvaja Most. Njihov ulazak u potencijalnu suradnju mogao bi smanjiti dio kritika usmjerenih prema HDZ-u, dok bi i Most, prema procjenama dijela HDZ-a, danas bio spremniji za ozbiljniju suradnju nego ranije.
U takvom scenariju Nikola Grmoja više se ne bi nužno promatrao kao političar kojemu se ne može povjeriti važna funkcija. Moguće je da bi Most dobio određeni resor ili čak mjesto predsjednika Sabora, dok bi istodobno mogao podržavati Vladu iz parlamenta bez izravnog ulaska u izvršnu vlast.
Ostaje pitanje bi li Andrej Plenković u krajnjem slučaju bio spreman prihvatiti takav rasplet ako bi to bio jedini način da HDZ ostane na vlasti.
Za sada, međutim, takva opcija nije dio njegova javno poznatog plana. U HDZ-u se zato sve više govori o različitim scenarijima i čeka ishod sljedećih izbora, nakon kojih bi se moglo pokazati hoće li Plenković zadržati kontrolu nad strankom ili će HDZ otvoriti pitanje novog lidera.
