Unutar američke vojske i obavještajne zajednice vode se razgovori o mogućem smanjenju broja vojnika i vojnih objekata na Bliskom istoku u slučaju da administracija Donalda Trumpa okonča sukob s Iranom.
Kako navodi CNN, takav bi potez predstavljao još jedan zaokret Washingtona u odnosu prema toj regiji. Nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine Sjedinjene Američke Države naglo su proširile mrežu stalnih vojnih i obavještajnih baza na Bliskom istoku. Njihova je svrha bila omogućiti vođenje vojnih operacija i izvođenje napada u više zemalja, među kojima su Irak, Afganistan, Sirija, Iran, Jemen i Libija.
Razgovori o mogućem smanjenju američke prisutnosti odvijaju se u trenutku kada se na Bliskom istoku još uvijek nalazi oko 50.000 američkih vojnika. Uz njih se u regiji nalaze i dva nosača zrakoplova te više od deset razarača opremljenih navođenim projektilima.
Istodobno se razmatraju načini dodatne zaštite američkih snaga koje bi ostale u regiji. Jedna od mogućnosti je premještanje pojedinih vojnih postrojenja pod zemlju kako bi bila bolje zaštićena od raketnih i napada dronovima.
Jedan američki dužnosnik rekao je da su ranjivosti američkih snaga bile poznate već godinama, ali da zbog toga nije bilo hitne reakcije.
“Ranjivosti su oduvijek bile poznate, ali SAD nikada nisu djelovale hitno”, naveo je.
Sukob s Iranom otvorio pitanje budućnosti baza
Višemjesečni sukob s Iranom dodatno je potaknuo rasprave o budućnosti američke vojne prisutnosti na Bliskom istoku. Prema navodima izvora, tijekom sukoba poginulo je 18 američkih vojnika, dok je više vojnih baza u Bahreinu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu pretrpjelo značajnu štetu.
Dio američkih dužnosnika razmatra i mogućnost napuštanja dosadašnjeg modela stalnog smještaja osjetljivih kapaciteta, posebno kada je riječ o CIA-i i specijalnim operacijama.
Prema toj ideji, dio ljudstva i opreme bio bi zadržan u Sjedinjenim Američkim Državama, dok bi se u regiju slali samo kada bi to zahtijevale pojedinačne operacije i misije.
Pentagon zasad nije objavio koje bi vojne objekte u slučaju takve odluke trebalo obnoviti. Istodobno se procjenjuje da bi troškovi eventualne obnove većih vojnih baza mogli dosegnuti milijarde dolara.
Washington već godinama najavljuje povlačenje
Američki predsjednici posljednjih su godina više puta najavljivali zaokret u politici prema Bliskom istoku i smanjenje američkog vojnog angažmana u regiji. Međutim, novi sukobi i sigurnosne krize redovito su vraćali pozornost Washingtona prema tom području.
Načelnik mornaričkih operacija, admiral Daryl Caudle, prošlog je tjedna poručio da se američko osoblje neće uskoro vratiti u Bahrein.
“Nećemo se tamo vraćati uskoro. Samo želim biti potpuno iskren u vezi s tim”, kazao je Caudle.
