Hrvatski znanstvenici predstavili su novu kartu potresne opasnosti koja donosi detaljniji prikaz područja izloženih snažnijem podrhtavanju tla. Istraživanje se temelji na opsežnoj analizi seizmičkih podataka, geoloških obilježja i lokalnih uvjeta tla, a njegovi bi rezultati mogli imati važnu ulogu u budućem projektiranju i gradnji.
Posebnu pozornost privukle su razlike među hrvatskim gradovima, ali i zaključci o tome kako se pojedine vrste građevina mogu ponašati tijekom potresa.
Znanstvenici analizirali iskustva velikih potresa
Nova procjena izrađena je uzimajući u obzir i iskustva dvaju snažnih potresa koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine.
U ožujku te godine Zagreb je pogodio potres magnitude 5,5, dok je krajem prosinca petrinjsko područje zatresao potres magnitude 6,2.
Istraživanje su proveli stručnjaci zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Geotehničkog fakulteta u Varaždinu i Hrvatskog geološkog instituta, pod vodstvom profesorice Snježane Markušić.
Znanstveni rad objavljen je 17. rujna 2026. godine u časopisu Bulletin of Earthquake Engineering.
„Razorni potresi ovdje nisu fusnota u povijesti”, upozorila je Markušić, istaknuvši važnost pouzdanih procjena za prostorno planiranje i sigurnost građevina.
Analizirano više od 90 tisuća potresa
Kako bi dobili što precizniju sliku dugoročne potresne opasnosti, znanstvenici nisu promatrali samo potrese zabilježene na području Hrvatske.
U istraživanje su uključeni i podaci iz susjednih država jer se seizmička aktivnost ne zaustavlja na državnim granicama.
Nakon obrade kataloga izdvojena su 90.003 glavna potresa, dok su prethodni i naknadni potresi uklonjeni kako ne bi utjecali na procjenu dugoročne učestalosti seizmičkih događaja.
Promatrano područje zatim je podijeljeno na 32 zone, prema geološkim karakteristikama, aktivnim rasjedima i povijesnim podacima o potresima.
Jedna od važnijih novosti istraživanja jest uključivanje lokalnih svojstava tla.
Naime, mekše naslage mogu pojačati podrhtavanje, zbog čega dvije građevine slične konstrukcije mogu biti izložene različitim opterećenjima, ovisno o podlozi na kojoj se nalaze.
Objavljene vrijednosti za šest hrvatskih gradova
Rezultati pokazuju da je najveća potresna opasnost prisutna duž jadranske obale, posebno na području Dubrovnika i srednje Dalmacije.
Za šest hrvatskih gradova znanstvenici su izračunali očekivane razine najvećeg ubrzanja tla, uz uvažavanje lokalnih uvjeta.
| Grad | Najveće ubrzanje tla |
|---|---|
| Dubrovnik | 0,40 g |
| Split | 0,32 g |
| Rijeka | 0,27 g |
| Zagreb | 0,24 g |
| Petrinja | 0,22 g |
| Osijek | 0,08 g |
Prema prikazanim rezultatima, Dubrovnik ima najveću procijenjenu vrijednost među analiziranim gradovima, dok je najniža zabilježena za Osijek.
Međutim, navedene brojke ne predstavljaju predviđanje budućih potresa.
Riječ je o razinama ubrzanja tla za koje postoji približno deset posto vjerojatnosti da će biti premašene tijekom razdoblja od 50 godina.
To ne znači da će neki od navedenih gradova sigurno pogoditi razoran potres niti je na temelju ovih podataka moguće odrediti kada bi se takav događaj mogao dogoditi.
Nisu sve građevine jednako izložene
Istraživanje je donijelo i važne zaključke o razlikama između pojedinih vrsta građevina.
Kod nižih i krućih objekata, među kojima su i brojne obiteljske kuće, nova procjena za obalna područja i Petrinju pokazuje veća potresna opterećenja u odnosu na vrijednosti iz važećeg projektnog spektra.
S druge strane, za više i fleksibilnije građevine rezultati uglavnom upućuju na manja opterećenja.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da takve usporedbe treba tumačiti oprezno.
Važeći projektni spektar temelji se na pretpostavci čvrste stijene, dok nova analiza uzima u obzir i stvarne lokalne uvjete tla.
Zbog toga se sigurnost određene zgrade ne može procijeniti isključivo prema njezinu geografskom položaju.
Jednako su važni način gradnje, konstrukcijska obilježja, postojeće stanje objekta i vrsta podloge.
Nova karta mogla bi utjecati na buduće građevinske standarde
Znanstvenici smatraju da bi rezultati istraživanja mogli poslužiti kao važna stručna podloga pri izradi hrvatskog nacionalnog dodatka drugoj generaciji Eurokoda 8.
Riječ je o europskoj normi koja uređuje projektiranje potresno otpornih konstrukcija.
Ipak, objavljivanje nove karte ne znači da su postojeći građevinski propisi automatski promijenjeni.
Istraživanje samo po sebi ne uvodi nove zakonske obveze niti određuje vrijednosti koje projektanti odmah moraju primjenjivati.
Autori naglašavaju da su za daljnje unaprjeđenje procjena potrebna dodatna istraživanja aktivnih rasjeda, snažnijih potresa i lokalnih geoloških obilježja.
Nova karta tako predstavlja važan korak prema preciznijem razumijevanju potresne opasnosti u Hrvatskoj, a njezina je glavna svrha pružiti kvalitetniju osnovu za sigurnije projektiranje, gradnju i dugoročno prostorno planiranje.
