Rusija i Bjelorusija predstavile su treće zajedničko izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, a među zemljama kojima je posvećena posebna pozornost našla se i Hrvatska. Dokument, koji broji gotovo 2.000 stranica, sadrži dvadesetak stranica posvećenih Hrvatskoj, uz niz ocjena o stanju ljudskih prava, položaju nacionalnih manjina i odnosu institucija prema diskriminaciji.
Izvješće su pripremila ministarstva vanjskih poslova Rusije i Bjelorusije, a predstavljeno je krajem lipnja i početkom srpnja u Minsku, Beču i Ženevi. Autori navode kako je svrha dokumenta upozoriti međunarodnu zajednicu na, kako tvrde, probleme u zaštiti ljudskih prava u pojedinim državama te ukazuju na, prema njihovom stavu, dvostruke standarde zapadnih zemalja.
Pozivaju se na međunarodna izvješća
U dijelu koji se odnosi na Hrvatsku navodi se da domaći zakonski okvir u velikoj mjeri odgovara međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava. Ipak, autori istodobno tvrde da je posljednjih godina došlo do pogoršanja stanja, ponajviše zbog, kako navode, porasta nacionalne netrpeljivosti i nedovoljnih mjera za zaštitu prava nacionalnih manjina.
U dokumentu se pritom pozivaju na ranije nalaze međunarodnih institucija, uključujući Europsku komisiju protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI) te Odbor Ujedinjenih naroda za ekonomska, socijalna i kulturna prava, koji su u svojim izvješćima upozoravali na određene izazove povezane sa zaštitom manjinskih prava u Hrvatskoj.
Citiraju podatke SNV-a
Poseban dio izvješća temelji se na podacima iz izvješća Srpskog narodnog vijeća (SNV) te pojedinih europskih agencija. Prema tim navodima, posljednjih godina povećan je broj prijava diskriminacije na temelju rase i etničke pripadnosti, pri čemu se kao posebno pogođena skupina navodi srpska nacionalna manjina.
Autori prenose podatak SNV-a prema kojem je tijekom 2024. godine evidentirano oko 700 slučajeva govora mržnje usmjerenog prema Srbima. Među navedenim incidentima spominju se fizički napadi, etnički motivirani vandalizam, oštećivanje privatne imovine i uništavanje spomenika.
Navode primjere iz više hrvatskih gradova
U izvješću se također navodi da su pojedina međunarodna tijela upozoravala na širenje stereotipa i negativno prikazivanje manjina u dijelu medija i na društvenim mrežama.
Kao primjeri navode se uvredljivi grafiti u Zagrebu, Vukovaru, Gospiću i Rijeci te slučajevi otkazivanja kulturnih manifestacija, gostovanja umjetnika i izložbi iz susjednih država. Autori dokumenta takve događaje ocjenjuju primjerima diskriminacije i ograničavanja slobode kulturnog izražavanja.
