HDZ i dalje drži poziciju najjače političke stranke u Hrvatskoj, ali najnoviji podaci Crobarometra koji provodi Ipsos pokazuju da je tijekom kolovoza zabilježio pad potpore. Prema istraživanju, HDZ trenutno podržava 26,6 posto ispitanika, dok je SDP na drugom mjestu s 18,2 posto.
Istodobno, Možemo nastavlja jačati te je sada na 13,6 posto potpore. Most je također ostvario rast i dosegnuo 9,3 posto. Za obje stranke riječ je o najboljem rezultatu u posljednjih godinu dana.
Hrvatska stranka umirovljenika nalazi se na petom mjestu s 2,8 posto potpore, čime je pretekla Domovinski pokret koji ima 2,4 posto. Preostale stranke pojedinačno imaju manje od dva posto potpore.
HDZ i SDP padaju, Možemo i Most napreduju
Podaci Crobarometra pokazuju da su HDZ i SDP u kolovozu zabilježili najnižu razinu potpore u posljednjih godinu dana. Istodobno, Možemo i Most ostvarili su svoje najbolje rezultate u istom razdoblju.
Istraživanje donosi i zanimljive podatke o tome kako građani ocjenjuju pojedine političare. Predsjednik Zoran Milanović i dalje zauzima prvo mjesto među najpozitivnije ocijenjenim političkim osobama, s pozitivnim stavom 59 posto ispitanika.
Na drugom mjestu nalaze se Biljana Borzan i Tomo Medved, koji imaju po 44 posto pozitivnih ocjena. Ivan Anušić slijedi s 41 posto, dok Božo Petrov i Nikola Grmoja dijele četvrto mjesto s 39 posto.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević nalazi se na petom mjestu s 38 posto pozitivnog dojma.
Na suprotnom kraju ljestvice ponovno se nalazi Ivan Penava. Negativan stav prema njemu ima 61 posto ispitanika. Premijer Andrej Plenković slijedi s 58 posto negativnih ocjena, dok Siniša Hajdaš Dončić ima 52 posto.
Tomislav Tomašević i Gordan Jandroković dijele sljedeće mjesto s 51 posto negativnog dojma, a Ivana Kekin nalazi se iza njih s 49 posto.
Koliko građana mijenja političke stavove?
Crobarometar je ispitao i koliko su građani tijekom posljednje tri godine mijenjali političke preferencije.
Oko 21 posto ispitanika navodi da su promijenili stranku ili političku opciju koju podržavaju. S druge strane, 65 posto građana kaže da svoj politički izbor nije mijenjalo. Jedanaest posto nije sigurno je li tijekom tog razdoblja promijenilo stav, dok tri posto nije željelo odgovoriti.
Među građanima koji su promijenili političku opciju, najveći dio njih, odnosno 23 posto, prije tri godine podržavao je SDP. Njih 20,6 posto tada je bilo uz HDZ.
Domovinski pokret tada je podržavalo 8,8 posto današnjih birača koji su u međuvremenu promijenili političku preferenciju. Most je imao potporu 7,4 posto te skupine, dok je Možemo tada podržavalo 5,4 posto.
Korupcija i kriminal među glavnim razlozima promjene
Kada je riječ o razlozima zbog kojih građani mijenjaju političke stavove, korupcija i kriminal nalaze se na vrhu popisa. Taj razlog navodi 11 posto ispitanika.
Po deset posto građana kao razlog promjene navodi lažna obećanja i neispunjavanje predizbornih obećanja te nesposobnost i nedostatak vizije.
Nepovjerenje prema političarima i gubitak vjere u njih navodi devet posto ispitanika, dok osam posto kao razlog izdvaja loše odluke, loš rad i lošu politiku.
Kod onih koji tijekom posljednje tri godine nisu mijenjali političku opciju, najčešći razlog su ideologija, svjetonazor i politička uvjerenja. To navodi 14 posto ispitanika.
Za deset posto građana razlog je uvjerenje da se u državi ništa nije promijenilo. Devet posto navodi da ih politika jednostavno ne zanima, dok osam posto kaže da ne mijenja svoje stavove.
Još osam posto smatra da među političkim opcijama nema dovoljno kvalitetnog izbora ili da su svi političari isti.
Rezultati ovog istraživanja tako pokazuju da se politički odnosi u kolovozu mijenjaju prvenstveno na račun najvećih stranaka. HDZ i dalje ostaje prvi, ali uz slabiju potporu, dok SDP nastavlja padati. Istodobno, Možemo i Most ostvaruju svoje najbolje rezultate u posljednjih godinu dana.
