Veliki prosvjed u Zagrebu ponovno je u prvi plan stavio pitanje nezakonito odloženog otpada u Gospiću, ali i širi problem gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Više tisuća građana u subotu je na Trgu bana Jelačića zatražilo hitnu sanaciju i uklanjanje otpada, kao i jasne rokove za rješavanje problema.
O stanju u Gospiću, zdravstvenim rizicima i zahtjevima građana za RTL je govorila ministrica zdravstva Irena Hrstić, koja je poručila da razumije zabrinutost stanovnika te da nadležne institucije nastavljaju provoditi mjerenja i poduzimati potrebne korake.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, u Hrvatsku godišnje u prosjeku uđe više od 870 tisuća tona otpada. Oko 864 tisuće tona odnosi se na neopasni otpad, dok se uveze približno sedam tisuća tona opasnog otpada. Među najzastupljenijim vrstama su metal, papir, karton i drvo, koji se koriste kao sekundarne sirovine.
Oko 64 posto otpada dolazi iz drugih država članica Europske unije, a 34 posto iz trećih zemalja. Hrvatska istodobno dio otpada izvozi. Tijekom 2024. godine iz zemlje je izvezeno gotovo 961 tisuću tona otpada, odnosno približno 90 tisuća tona više nego što ga je uvezeno.
„Sve što treba učiniti za zdravlje smo učinili“
Govoreći o porukama koje su građani poslali s prosvjeda i tome predstavljaju li one ozbiljan pritisak na Vladu, Hrstić je rekla da je zabrinutost građana poznata i prije subotnjeg okupljanja.
“Činjenica je da cijelo vrijeme i radimo na ovom problemu zbog kojeg su građani danas prosvjedovali, a to je pitanje postojanja opasnog otpada u Gospiću, sanaciji i njegovom odvozu”, rekla je ministrica.
Naglasila je kako je njezina glavna odgovornost procjena mogućeg utjecaja problema na zdravlje ljudi. Građani su na prosvjedu nosili i poruke poput „Izdali ste Liku, zdravlje nema cijenu“, na što je ministrica odgovorila:
“Sve što treba učiniti za zdravlje smo učinili, pa ćemo i u ovoj situaciji”, izjavila je.
Poruke s prosvjeda, kaže, vidi prije svega kao izraz nesigurnosti građana koji žele konkretne odgovore.
“Osjećaju ozbiljnu nesigurnost, što itekako razumijem kao ministrica zdravstva. Na nama je da ih kroz činjenice i naše djelovanje te konkretne korake razuvjerimo i umirimo”, poručila je.
„Broj prosvjednika nije dokaz nepovjerenja“
Na pitanje pokazuje li veliki broj građana na ulicama da ljudi više nemaju povjerenja u Vladu, Hrstić je rekla da se samo na temelju broja prosvjednika ne može donositi takav zaključak.
“Kao ministrica mogu reći da kontinuirano komuniciramo o svim nalazima do sad, učestalije mjerimo vodu, ali ne samo to, nego postoji li utjecaj na hranu. Građanima govorimo što treba činiti ako se nešto dogodi. U ovom trenutku ni jedan nalaz na to ne ukazuje”, objasnila je.
Ipak, na pitanje može li dugoročno jamčiti da će zdravlje stanovnika ostati sigurno, ministrica je naglasila da se zdravstvene procjene uvijek temelje na podacima koji su dostupni u određenom trenutku.
“U medicini nikad nema jednoznačnog tumačenja. Svaka zdravstvena preporuka može biti samo na osnovu onoga što u tom trenutku znate.”
Dodala je kako dosadašnji nalazi ne pokazuju onečišćenje vode iz sustava javne vodoopskrbe.
“Ja sada mogu reći da svi nalazi koji su do sad napravljeni ne ukazuju da ima ikakvog onečišćenja u vodi iz javne zdravstvene opskrbe”, rekla je.
Zbog zabrinutosti građana pojačavaju se mjerenja
Hrstić kaže da potpuno razumije strah ljudi koji žive u blizini lokacije na kojoj se nalazi otpad.
“Normalno da se osjeća ne samo trenutačno zabrinuto, nego i dugoročno. Baš zato pojačavamo mjerenja, ne bismo li sve uhvatili ranije i na vrijeme prevenirali”, dodala je.
Jedan od glavnih zahtjeva prosvjednika je uklanjanje zakopanog otpada u roku od tri mjeseca. Međutim, ministrica nije željela procjenjivati može li se taj rok ostvariti jer nije uključena u postupak odabira tvrtki koje bi trebale obaviti radove.
Podsjetila je na nedavni sastanak Vlade u Gospiću, na kojem je bilo riječi o rokovima i ubrzavanju sanacije.
“Na nedavnom sastanku na kojem je bio i premijer Plenković, a i ja osobno, premijer je jasno govorio o rokovima, ministrica također. I tada je rečeno da će se sve napraviti čim prije sukladno zakonu.”
Na pitanje je li tri mjeseca realan rok, odgovorila je:
“Ono što mogu sigurno reći jest da ćemo sve rokove koji su mogući skratiti i napravit će se u najkraćem roku”, izjavila je.
Prema aktualnim informacijama Vlade, za dio poslova sanacije već su odabrani izvođači, dok se za najveći dio zakopanog otpada priprema daljnji postupak. Vlada je najavila ubrzavanje procesa.
„Sigurna sam da će to biti riješeno“
Govoreći o tome je li sustav gospodarenja otpadom zakazao, Hrstić je istaknula da u cijelom procesu sudjeluje više institucija.
“Ako postoji problem na nekoj razini, onda to sigurno treba utvrditi. Otpad je važna tema, o tome se govori godinama, a sad govorimo o ozbiljnom problemu kojeg treba sagledati u tom kontekstu”, kazala je.
Prema istraživanju RTL-a, gotovo tri četvrtine ispitanih odgovornost za problem pripisuje Vladi. Ministrica, međutim, tvrdi da se problemu pristupa ozbiljno.
“Otpad je sam po sebi nešto štetno. U ovom trenutku imamo ozbiljnu prijetnju i činjenicu, njome se ozbiljno bavimo, poduzimamo korake i sigurna sam da će biti riješeno. Vlada je vrlo ozbiljno pristupila problemu”, komentirala je.
Plenković zna što se događa, ali ministrica ga nije pitala za prosvjed
Hrstić je potvrdila da je u stalnom kontaktu s premijerom Andrejem Plenkovićem, koji se u vrijeme prosvjeda nalazio u Italiji, te da je upoznat sa situacijom vezanom uz Gospić.
“Vlada radi 365 dana u godini, 24 sata. Ja se više puta u danu čujem s njim, upućen je u sve što se događa. Komuniciramo. Vlada radi i ozbiljno shvaća problem”, rekla je.
Na izravno pitanje što joj je Plenković rekao o velikom prosvjedu u Zagrebu, njezin je odgovor bio kratak:
“Nisam ga pitala.”
Na kraju je naglasila da fokus sada ne bi trebao biti samo na dojmu koji je prosvjed ostavio, nego prije svega na konkretnim potezima institucija.
“Komuniciramo da problem postoji, da na problemu već radimo i da ćemo ga riješiti kao i svaki do sada”, zaključila je ministrica Hrstić.
