Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na mogućnost da bi snažan Super El Niño mogao imati značajan utjecaj na vremenske prilike u Europi i Sjevernoj Americi.
Prema analizi Severe Weather Europe, količina snijega mogla bi se znatno razlikovati ovisno o regiji.
El Niño nastaje zbog neuobičajeno toplih površinskih temperatura mora u tropskom dijelu Tihog oceana, što može utjecati na velike atmosferske struje koje određuju kretanje oluja, oborina i hladnog zraka.
Trenutačni El Niño već je vrlo snažan, dok prognostički modeli pokazuju da bi svoj vrhunac mogao dosegnuti krajem jeseni ili početkom zime.
Što bi to moglo značiti za Europu?
Za Europu snažan El Niño u pravilu se povezuje s manjom količinom snijega, osobito u sjeverozapadnim i južnim dijelovima kontinenta te na sjeveru srednje Europe.
Jedan od razloga je češći prodor blažeg zraka s Atlantika, uz jačanje područja visokog tlaka na jugu. Zbog toga temperature u nizinskim krajevima često mogu biti previsoke za stvaranje i zadržavanje snježnog pokrivača.
U Sjevernoj Americi utjecaj je izraženiji, ali i tamo postoje velike regionalne razlike. Pojedina područja mogla bi dobiti znatno više snijega, dok bi druga mogla imati osjetno manje oborina u obliku snijega.
Ipak, riječ je o prvim sezonskim prognozama. One daju širu sliku mogućeg razvoja vremena tijekom cijele zime, ali ne mogu unaprijed odrediti pojedinačna hladna razdoblja ili obilne snježne epizode. Zbog toga su moguća značajna odstupanja, prenosi Index.
U nastavku slijedi analiza najnovijih prognoza dvaju priznatih prognostičkih sustava, ECMWF-a i UKMO-a, s posebnim naglaskom na područja u kojima se očekuju odstupanja u količini snijega.
Analiza uključuje sezonski prosjek, kao i prognoze po mjesecima. Te podatke treba promatrati kao trenutačne trendove, a ne kao konačne i nepromjenjive scenarije.
Prognoza modela ECMWF
Prema trenutačnoj prognozi ECMWF-a, Europu bi mogla očekivati vrlo slaba snježna sezona. Na velikom dijelu kontinenta predviđa se manje snijega od prosjeka, dok su iznimke planinska područja poput Alpa te hladnije regije na sjeveru i sjeveroistoku Europe.
Tijek skijaške sezone uvelike će ovisiti o nadmorskoj visini i konkretnom položaju. Zbog prevladavajućeg dotoka blažeg zraka s Atlantika očekuje se manjak snijega u nizinama i na srednjim nadmorskim visinama.
Područja Alpa iznad otprilike 1.800 do 2.000 metara prema ovoj prognozi imaju bolje izglede za očuvanje kvalitetnog prirodnog snijega.
Prosinac
U prosincu se u većini nizinskih krajeva očekuje manje snijega od prosjeka, uz iznimku krajnjeg sjevera Europe.
Zapadno i jugozapadno strujanje zraka donosit će oborine, ali istodobno i više temperature. Isti model, međutim, predviđa više snijega u Alpama i sjevernijim područjima.
Siječanj
U siječnju se prema ovoj prognozi situacija ne bi trebala bitno promijeniti. Na jugu se zadržava greben visokog tlaka, dok se nastavlja zapadno strujanje.
Ipak, pojedina područja u istočnom dijelu srednje Europe, izvan planinskih krajeva, mogla bi zabilježiti nešto veću količinu snijega.
Veljača
Veljača je uobičajeno jedan od snježnijih mjeseci, no prognoza ECMWF-a pokazuje da bi postojano područje visokog tlaka moglo donijeti najveći manjak snijega u središnjim, zapadnim i južnim dijelovima Europe.
Više snijega i dalje se očekuje na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta.
Važno je naglasiti da izraz “manje snijega od normale” ne znači da snijega uopće neće biti. Riječ je o usporedbi s višegodišnjim prosjekom. Primjerice, područje koje tijekom zime prosječno dobije metar snijega moglo bi u sezoni s manjkom zabilježiti samo 25 centimetara.
Prognoza modela UKMO
Za procjenu dugoročnih vremenskih trendova važno je usporediti rezultate više prognostičkih modela. Zbog toga se uz ECMWF promatra i model britanske meteorološke službe UKMO. Trenutačni podaci tog modela obuhvaćaju razdoblje od studenoga do siječnja.
Sezonski prosjek UKMO-a za Europu također pokazuje manju količinu snijega od uobičajene.
Za razliku od ECMWF-a, ovaj model trenutačno ne predviđa povećanu količinu snijega ni na višim nadmorskim visinama u središnjim dijelovima kontinenta.
Prosjek za razdoblje od studenoga do siječnja
Riječ je o prosjeku za razdoblje od studenoga do siječnja, pri čemu na niže vrijednosti utječe i činjenica da snježna sezona u studenome uobičajeno još nije u punom zamahu.
Prognoza za studeni pokazuje manjak snijega na većem dijelu kontinenta, što bi moglo upućivati na vrlo kasan početak sezone, čak i u planinskim područjima.
Kao jedan od mogućih razloga navodi se područje visokog tlaka koje donosi toplije vrijeme i manju količinu oborina.
Ni prognoza za prosinac nije osobito povoljna kada je riječ o snijegu u većem dijelu Europe. Postoje naznake povećane količine snijega na višim nadmorskim visinama, ali u manjoj mjeri nego što trenutačno predviđa ECMWF.
U siječnju nema vidljivog poboljšanja za viša područja srednje Europe, dok bi manjak snijega u nizinama mogao biti još izraženiji. Slično kao i ECMWF, UKMO predviđa više snijega na sjeveru i sjeveroistoku Europe.
Oba modela trenutačno pokazuju sličan trend prema kojem bi Europa mogla imati snježnu sezonu slabiju od višegodišnjeg prosjeka. Prema tim prognozama, vremenom bi dominirao greben visokog tlaka, uz područje niskog tlaka iznad sjevernog Atlantika, što bi prema Europi usmjeravalo topliji zrak sa zapada.
Budući da se radi o dugoročnim sezonskim prognozama, njihovi će se rezultati tijekom sljedećih tjedana i mjeseci još mijenjati, pa će preciznija slika zime 2026./2027. biti poznata tek približavanjem same sezone.
