Činilo se da bi nakon iznimno zahtjevnog izbornog razdoblja tijekom 2024. i 2025. godine premijer Andrej Plenković ovo ljeto mogao provesti u nešto mirnijoj atmosferi. No, situacija se potpuno promijenila nakon izbijanja afere povezane s nezakonitim odlaganjem otpada u Gospiću.
Slučaj je izazvao snažne reakcije lokalnog stanovništva i oporbe, a politički pritisak na Vladu posljednjih dana sve je izraženiji. Dio oporbenih stranaka otišao je toliko daleko da traži političku odgovornost cijele Vlade.
Plenkovićeve prve reakcije nakon izvanredne sjednice Vlade pokazuju da zasad ne razmišlja o povlačenju zbog afere u Lici. Premijer je kritike oporbe opisao kao svojevrsnu medijsku kampanju protiv Vlade.
Ipak, ostaje pitanje hoće li mu politička obrana i javne poruke biti dovoljne ili će morati povući konkretnije poteze kako bi smanjio pritisak javnosti i oporbe.
Sve veći pritisak na Vladu
Situacija za Plenkovića nije jednostavna ni politički ni financijski. Nakon informacija povezanih s nezakonitim odlaganjem otpada, u središtu pozornosti našli su se premijer, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ali i bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić.
Posebnu težinu slučaju daju navodi o onečišćenju okoliša i podzemnih voda, zbog čega se pitanje sanacije više ne može promatrati samo kao lokalni problem.
U javnosti se istodobno sve glasnije govori o mogućnosti da iza nezakonitog zbrinjavanja otpada stoje šire organizirane strukture.
Godinama se upozorava na problem ilegalnog otpada
Tema ilegalnog gospodarenja otpadom nije nova. Ekološki aktivist i županijski vijećnik Željan Jurlin još je ranije upozoravao na opasnost od nezakonitog uvoza i odlaganja otpada iz drugih europskih zemalja.
Prema ranije iznesenim podacima, Državni inspektorat je od 2019. do prošle godine evidentirao više od 1500 nezakonitih pošiljki otpada.
Takvi podaci dodatno su otvorili pitanje funkcioniranja sustava nadzora, ali i odgovornosti različitih institucija koje su se godinama bavile gospodarenjem otpadom.
Problem je tim veći jer Hrvatska svoj turistički imidž uvelike temelji upravo na očuvanom okolišu, čistom moru i prirodnim bogatstvima.
U fokusu i slučaj Crnog brda
Dok je Gospić trenutno u središtu političke pozornosti, postoji i drugi veliki problem s nezakonito odloženim materijalom – lokacija u Donjim Biljanima, poznata kao Crno brdo.
U tom je slučaju Hrvatska, prema ranijim odlukama Suda Europske unije, suočena s financijskim posljedicama zbog neuklanjanja spornog materijala. Spominjala se kazna od milijun eura, uz dnevne penale sve dok se lokacija u potpunosti ne sanira.
Pokušavala su se pronaći različita rješenja za zbrinjavanje materijala, među kojima i mogućnost suspaljivanja u industrijskim postrojenjima, no takve opcije nisu realizirane.
Slučaj je dodatno otvorio pitanje koliko je hrvatski sustav spreman nositi se s velikim količinama problematičnog otpada.
Sudbina Mikulića i ministrice Vučković
U političkim krugovima posljednjih se dana mnogo govori o tome tko bi mogao snositi najveći dio odgovornosti za gospićki slučaj.
Andrija Mikulić već je izgubio funkciju glavnog državnog inspektora, čime je postao jedna od najistaknutijih političkih osoba povezanih s cijelom pričom.
Istodobno, sve se više govori i o Mariji Vučković. Dio njezinih stranačkih kolega smatra da bi mogla zadržati premijerovu podršku, dok drugi ne isključuju mogućnost njezina odlaska tijekom eventualne rekonstrukcije Vlade.
Vučković je, međutim, odbacila tvrdnje da je Ministarstvo ignoriralo problem. Objasnila je da su određene aktivnosti bile usporene zbog istražnog postupka, analiza i potrebe za kategorizacijom otpada.
Prema informacijama koje je iznijela, Ministarstvo je u međuvremenu poduzelo korake prema pronalasku rješenja za uklanjanje i zbrinjavanje otpada.
Oporba traži odgovore
Politički pritisak dodatno je pojačao Mostov zastupnik Zvonimir Troskot, koji je podnio kaznene prijave protiv više osoba, među kojima je i ministrica Vučković.
Troskot je pritom iznio tvrdnje o navodnom ignoriranju problema i odgovornosti institucija, dok je ministrica takve optužbe odbacila.
Ona je istaknula da se postupak sanacije nije mogao provesti preko noći te da je bilo potrebno provesti analize, istražne postupke i kategorizaciju otpada.
U cijeloj priči pojavile su se i međusobne političke optužbe na lokalnoj razini, osobito između predstavnika HDZ-a i Darka Milinovića.
Više od 30 tisuća tona otpada
Jedan od najvećih praktičnih problema predstavlja količina otpada koja se nalazi na lokaciji.
Kako bi pronašlo rješenje, Ministarstvo je, prema dostupnim informacijama, kontaktiralo velik broj potencijalnih postrojenja i spalionica u državama Europske unije.
Razlog je jednostavan – Hrvatska nema vlastito odgovarajuće odlagalište opasnog otpada ni dovoljno razvijenu infrastrukturu za njegovo konačno zbrinjavanje.
Zbog toga bi uklanjanje više desetaka tisuća tona otpada moglo predstavljati ozbiljan financijski udar za državni proračun.
Postoji li šira kriminalna pozadina?
Posebno osjetljiv dio cijelog slučaja odnosi se na tvrdnje o mogućem prekograničnom kriminalnom lancu.
Prema navodima koji se pojavljuju uz istrage povezane s USKOK-om i Europolom, istražitelji pokušavaju utvrditi kako je otpad dolazio u Hrvatsku, tko je njime upravljao i jesu li u cijelu priču bile uključene organizirane kriminalne skupine.
U pojedinim medijskim navodima spominje se i moguća povezanost s talijanskim kriminalnim strukturama, uključujući kalabrijsku ‘Ndranghetu. Međutim, važno je naglasiti da takve tvrdnje treba promatrati isključivo kao dio istražnih navoda dok nadležna tijela ne utvrde činjenice.
Prema scenariju koji se istražuje, otpad iz zapadnoeuropskih zemalja mogao je završavati u Hrvatskoj zbog znatno nižih troškova zbrinjavanja. Hrvatska bi u takvom modelu služila kao jeftinija alternativa skupom legalnom zbrinjavanju otpada u državama s rigoroznijim ekološkim standardima.
Istražitelji tek trebaju utvrditi tko je imao kakvu ulogu, kako su se odvijale pojedine transakcije te je li bilo manipulacija dokumentacijom i klasifikacijom otpada.
Plenković između političkog mira i rekonstrukcije
Premijer se sada nalazi pred neugodnim političkim izborom.
S jedne strane, smjena ministrice pod snažnim pritiskom oporbe mogla bi se protumačiti kao priznanje političke odgovornosti. S druge strane, nastavak aktualne situacije bez konkretnog poteza mogao bi dodatno povećati pritisak na Vladu.
Zbog toga se ne isključuje mogućnost da bi se pitanje Vučković moglo ponovno otvoriti tijekom buduće rekonstrukcije Vlade.
Za sada, međutim, Plenković javno stoji iza svoje ministrice i naglašava da Vlada radi na rješavanju problema.
Gospićka afera tako je iz lokalnog pitanja prerasla u ozbiljan politički problem za Banske dvore. Uz pitanje sanacije, sve više pažnje privlače i moguće kaznene i međunarodne dimenzije slučaja.
Hoće li se odgovornost za nezakonito odlaganje otpada zaustaviti na pojedincima ili će istraga otvoriti širu mrežu ljudi i kompanija, tek treba biti utvrđeno.
