Hrvatski sabor sutra će održati izvanrednu sjednicu posvećenu slučaju opasnog otpada u Gospiću, koji je posljednjih dana izazvao veliku pozornost javnosti i otvorio brojna pitanja o odgovornosti nadležnih institucija.
Sazivanje sjednice zatražio je predsjednik Republike Zoran Milanović, nakon što je propala sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, koja je bila posvećena upravo problemu otpada na području Like.
Prema informacijama iz Ureda predsjednika, Milanović neće osobno doći u Sabor. Iz Banskih dvora potvrđeno je i da sjednici neće prisustvovati premijer Andrej Plenković. Među onima kojih također neće biti je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, iako je prethodno sudjelovao na sjednici saborskog Odbora održanoj u Gospiću.
Tko će doći na sjednicu?
Dolazak su potvrdile ministrica zaštite okoliša Marija Vučković i ministrica zdravstva Irena Hrstić. U Sabor bi trebao doći i ministar pravosuđa Damir Habijan, kao i potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
Sjednici će prisustvovati i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva financija.
Pred zastupnicima će se naći prijedlozi zaključaka koje je predložio Milanović, a očekuje se rasprava o nizu pitanja koja se odnose na slučaj u Gospiću.
U prvom planu bit će pitanje kako je uopće bilo moguće da se otpad godinama odlaže na toj lokaciji, jesu li nadležne institucije pravodobno reagirale te postoji li odgovornost pojedinih tijela ili osoba za ugrožavanje okoliša i potencijalno zdravlja stanovništva.
Pronađeno oko 37 tisuća tona otpada
U središtu cijelog slučaja nalazi se industrijski kompleks u Bilajskoj ulici u Gospiću.
Prema nalazu vještaka Geotehničkog fakulteta, izrađenom po nalogu USKOK-a, na istraženom području procijenjeno je oko 37.000 tona miješanog otpada.
Analizom uzoraka utvrđeno je svojstvo ekotoksičnosti, dok su takozvane crne hrpe klasificirane kao opasan otpad.
Vještaci su pritom utvrdili i vrlo visoke koncentracije pojedinih metala u tlu, među kojima su bakar, olovo i antimon. Zabilježena je i degradacija tla te uništenje dijela staništa.
Posebnu zabrinutost izazvali su rezultati analiza podzemnih voda. Nizvodno od lokacije pronađene su povećane koncentracije PFAS spojeva, a odlagalište je ocijenjeno kao vrlo vjerojatan izvor njihova širenja.
Ipak, važno je naglasiti da nalaz nije pokazao da je onečišćen javni sustav opskrbe pitkom vodom.
Tko je omogućio višegodišnje odlaganje?
Jedno od najvažnijih pitanja koje će se otvoriti tijekom izvanredne sjednice jest kako je moguće da se otpad godinama dovozio i odlagao na toj lokaciji bez pravodobne reakcije nadležnih institucija.
Zastupnici bi trebali raspravljati i o tome je li sustav nadzora zakazao, tko je eventualno odgovoran za propuste te tko će na kraju snositi troškove sanacije.
Upravo bi pitanje financiranja sanacije moglo biti jedno od ključnih, s obzirom na količinu otpada i utvrđene posljedice na okoliš.
HDZ-ova većina imat će posljednju riječ
Za održavanje sjednice potreban je kvorum od najmanje 76 zastupnika. Iako predsjednik Republike ima mogućnost zatražiti izvanredno zasjedanje i time otvoriti određenu temu pred Hrvatskim saborom, konačna odluka o predloženim zaključcima ipak je na saborskim zastupnicima.
O prijedlozima će tako odlučivati parlamentarna većina predvođena HDZ-om.
Sutra bi stoga mogla uslijediti vrlo važna rasprava o tome kako će vladajući odgovoriti na zahtjeve oporbe i predsjednika Republike te hoće li prihvatiti konkretne mjere vezane uz sanaciju i odgovornost institucija.
Izvanredna sjednica trebala bi pokazati i hoće li slučaj opasnog otpada u Gospiću ostati pitanje ekološke sanacije ili će prerasti u širu političku raspravu o funkcioniranju državnih institucija i odgovornosti onih koji su godinama trebali nadzirati postupanje s otpadom.
