Službeno vještačenje o stanju podzemnih voda na području Gospića, koje je USKOK objavio početkom ovog tjedna, bilo je izrađeno još početkom kolovoza.
Na dokumentu Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ naveden je datum izrade 7. kolovoza 2026. godine, dok je USKOK rezultate javnosti objavio 7. rujna. Upravo je taj vremenski razmak otvorio pitanje zašto je nalaz objavljen tek nakon što je u Zagrebu održan veliki prosvjed „Hodaj za Liku“.
USKOK je pri objavi naveo da dokumente objavljuje zbog velikog interesa javnosti. Sam nalaz donosi rezultate analize podzemnih voda na području Divosela, gdje se nalazi ilegalno odlagalište otpada. Prema vještačenju, u uzorcima je utvrđena visoka koncentracija mikroplastike, a analitički podaci upućuju na to da je upravo područje odlagališta najvjerojatniji izvor utvrđenog onečišćenja.
Na jednoj lokaciji pronađeno 89,2 posto svih analiziranih polimera
Vještaci su analizirali uzorke podzemne vode uzete na tri lokacije – uzvodno od odlagališta, u neposrednoj blizini otpada te nizvodno od njega.
Rezultati su pokazali značajne razlike među lokacijama. Na najugroženijoj lokaciji identificirano je čak 89,2 posto svih prioritetnih polimera pronađenih u analiziranim uzorcima. Upravo je ondje zabilježena i najveća brojnost čestica te najveća masena koncentracija analiziranih polimera.
U jednom od uzoraka izmjerena je koncentracija polistirena od više od 737 mikrograma po litri. Riječ je o materijalu koji se, između ostalog, koristi za proizvodnju stiropora. Nalaz tako pokazuje da se mikroplastika nalazi u podzemnim vodama neposredno na području odlagališta.
Zaključak vještaka pritom je oprezno formuliran: rezultati analize upućuju na to da je područje odlagališta najvjerojatniji izvor utvrđenog onečišćenja podzemnog sustava.
Pronađeni različiti tipovi plastike
Spektroskopskom analizom utvrđena je prisutnost različitih polimera. Među pronađenim materijalima bili su polistiren, polietilen, polipropilen, PET te PTFE, odnosno politetrafluoretilen, poznat i kao teflon.
U dokumentu se posebno obrađuju i spojevi povezani s takozvanim „vječnim kemikalijama“, odnosno PFAS skupinom. Važno je pritom razlikovati pojedinačne fluoropolimere poput PTFE-a od PFAS spojeva općenito, iako se PTFE često obrađuje u širem kontekstu fluoriranih materijala.
Analizirane su i vrlo sitne čestice mikroplastike, uključujući one veličine svega nekoliko mikrometara. Takve su čestice golim okom nevidljive, a njihova prisutnost u podzemnim vodama dodatno pokazuje složenost problema koji je nastao na području ilegalnog odlagališta.
Nalaz navodi i pripadajuće vodno tijelo povezano s područjem rijeke Like, što dodatno naglašava potrebu za praćenjem mogućeg širenja onečišćenja kroz podzemni krški sustav.
Što nalaz znači za vodu koju građani piju?
Jedna je stvar pritom posebno važna. Ovo vještačenje samo po sebi ne dokazuje da je voda iz javnog vodovoda u Gospiću zdravstveno neispravna.
Uzorkovanje je provedeno iz istražnih piezometarskih bušotina na području odlagališta, a ne iz slavina građana ili vodocrpilišta javne vodoopskrbe. Zbog toga se iz ovog nalaza ne može zaključiti da je mikroplastika iz odlagališta već dospjela u vodu koju građani koriste za piće.
Za odgovor na to pitanje potrebna su dodatna hidrogeološka ispitivanja i kontinuirano praćenje vode na samim crpilištima.
To je važno i zbog ranijih izjava hrvatskih vlasti da je voda iz sustava javne vodoopskrbe sigurna za piće. Novi nalaz govori o onečišćenju lokalnih podzemnih voda na području odlagališta, ali ne daje sam po sebi odgovor na pitanje je li ono zahvatilo javni vodoopskrbni sustav.
Orešković prozvala institucije zbog datuma objave
Vremenski razmak između izrade dokumenta i njegove objave izazvao je i političke reakcije.
Saborska zastupnica Dalija Orešković na društvenim je mrežama problematizirala činjenicu da je nalaz objavljen nakon velikog zagrebačkog prosvjeda „Hodaj za Liku“, smatrajući da javnosti nije dovoljno objašnjeno zbog čega se s objavom čekalo.
“Pogledajte datum na danas objavljenom nalazu Instituta za vode, 9. kolovoza 2026. g., i pogledajte koje funkcije je ravnatelj Mario Šiljeg obavljao prije. Državni tajnik, zatim privremeni voditelj ministarstva zaštite okoliša nakon smjene Mostovih ministara. Može se zaključiti da je čovjek od povjerenja Andreja Plenkovića, a postavljanje takvih, HDZ-u uvijek dobro dođe. Dobro im je došlo i u ovom slučaju”, navela je Orešković.
Orešković je pritom zatražila objašnjenje nadležnih institucija o tome gdje je došlo do zastoja u objavi nalaza.
“Neka se gospoda iz Instituta za vode i DORH-a između sebe dogovore pa neka objasne i izričito odgovore kod koga je zapelo, kod onoga tko je slao ili kod onoga tko je nalaz zaprimao, ali teško će itko povjerovati da se ovdje nije radilo o ciljanom, udruženom prikrivanju. Ne može nalaz s ovakvim informacijama putovati mjesec dana do javnosti, i to taman toliko da se preskoči najmasovniji prosvjed u novijoj povijesti”, poručila je zastupnica.
Posebno se osvrnula na obrazloženje USKOK-a da je nalaz objavljen zbog interesa javnosti.
Dodala je i kako je “posebno cinična izjava USKOK-a da se nalaz objavljuje zbog javnog interesa”: “Gdje je javni interes u skrivanju ovog nalaza u ladici skoro mjesec dana? Jedino ako HDZ-ov Ivan Turudić misli da je ublažavanje štete za rejting vladajuće stranke neko opće, javno dobro.”
Za sada, međutim, činjenica da je dokument izrađen ranije sama po sebi ne dokazuje da je njegovo objavljivanje namjerno odgođeno zbog političkih razloga. Ono što službeni nalaz nedvojbeno pokazuje jest prisutnost mikroplastike u podzemnim vodama na području Divosela te vrlo snažna povezanost analiziranog onečišćenja s područjem ilegalnog odlagališta.
