Nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a u Zagrebu, premijer Andrej Plenković obratio se novinarima. Na početku je osudio ubojstvo žene u Slatini, a govorio je i o napadu koji se dogodio u zagrebačkoj školi.
“Ono što je dobro je da je zdravstveno stanje napadnutog učenika i djelatnice škole stabilno i da im se pružila odgovarajuća medicinska skrb. Sve što se u ovom trenutku nastavlja, od kaznenog postupka do djelovanja kriznog tima, pozdravljamo i nadamo se da će takvih incidenata i teških kaznenih dijela u budućnosti biti što manje”, kazao je.
Premijer se osvrnuo i na nove cijene goriva te poručio da će Vlada nastaviti poduzimati mjere kako bi cijene bile što pristupačnije, piše N1.
Jedna od tema razgovora bio je i novi prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom. Plenković je rekao da je velik dio vremena posvećen situaciji u Gospiću i sanaciji nezakonito odloženog otpada.
“Upućujem poruku ljudima u Našicama i Raši da nema nikakvog razloga za zabrinutost, riječ je o otpadu koji je svojim sadržajem potpuno u okvirima dozvola. Nema nikakve ugroze niti opasnosti za njihove zdravlje”, rekao je premijer.
Plenković govorio o Znanstvenom savjetu
Osvrnuo se i na Znanstveni savjet koji je Vlada osnovala radi stručne potpore u procesu sanacije otpada u Gospiću.
“Riječ je o tijelu koje smo danas osnovali kako bismo sveobuhvatno dali doprinos vladinim tijelima po pitanju sanacije otpada u Gospiću i kako bismo pridonijeli cjelovitoj analizi i javnoj raspravi o ovoj temi. Očekujem da svi zajedno pronađemo rješenje”, rekao je Plenković.
Komentirao je i reakciju građanske inicijative “Gospić je naš dom”, koja je kritizirala sastav Znanstvenog savjeta, posebno izbor ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka za zamjenika predsjednika Savjeta.
“Nisam vidio to priopćenje, ali možemo jednostavno odgovoriti. Capak je na čelu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. To je potpuno druga institucija od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Ono što je bitno jest da pošaljemo poruku građanima da institucije u Hrvatskoj imaju svoj kredibilitet, svoje uloge i razlog zašto određene procese trebamo dati njima na analizu. Ne vidim u čemu je problem i zašto bi netko dovodio u pitanje istinitost rada i kredibilitet Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uključujući i njegova čelnog čovjeka. To ne prihvaćam”, rekao je premijer.
Gospićani kritizirali Vladu i Capaka
Podsjetimo, građanska inicijativa “Gospić je naš dom” oštro je reagirala na osnivanje Vladina Znanstvenog savjeta za sanaciju nezakonito odloženog otpada u Gospiću.
Posebno su problematizirali izbor Krunoslava Capaka za zamjenika predsjednika Savjeta, tvrdeći da se institucije koje su već bile uključene u postupanje povezano s gospićkim otpadom sada predstavljaju kao neovisni stručni autoriteti.
“Isti Capak sjedi na dva ključna mjesta”
“Isti Capak sjedi na dva ključna mjesta u ‘priči’ o Gospiću”, poručili su iz inicijative.
Podsjetili su da je Capak član Upravnog vijeća Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, koji je tijekom 2024. godine za potrebe Državnog inspektorata provodio analize otpada iz Gospića. Capak je u Upravno vijeće Zavoda imenovan 8. ožujka 2024.
Rezultati tih analiza postali su javno dostupni tek tijekom 2026. godine. Prema navodima iz objavljenih analiza, dio otpada nije bio prikladan za odlaganje na odlagalištima neopasnog otpada, dok su u pojedinim uzorcima utvrđene vrijednosti zbog kojih je otpad klasificiran kao opasan. O objavi tih rezultata Index je izvijestio krajem srpnja.
Upravo zbog toga inicijativa smatra Capakov izbor u Znanstveni savjet spornim.
“Analiza je napravljena 2024., a javnost je za nju saznala u srpnju 2026. Dvije godine oni su imali nalaze, građani nisu. Građani sad trebaju vjerovati u neovisna mišljenja ove gospode”, napisali su.
Pritom samo Capakovo članstvo u Upravnom vijeću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” samo po sebi ne dokazuje da je osobno bio upoznat s konkretnim rezultatima analiza otpada iz Gospića.
Inicijativa mu zamjera i funkciju ravnatelja HZJZ-a. Tvrde da je riječ o ustanovi koja je, prema njihovom tumačenju dostupnih nalaza, trebala “upozoriti ljude i alarmirati institucije”.
“Tražili smo neovisne stručnjake”
Iz inicijative su podsjetili i na zahtjeve koje su iznijeli tijekom velikog prosvjeda “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” u Zagrebu.
Tada su, kako navode, tražili dugoročni monitoring te uključivanje neovisnih stručnjaka koji bi trebali izraditi plan monitoringa i neovisnu procjenu rizika.
“Tražili smo neovisne stručnjake izvan lanca institucija koje su dosad postupale i to za izradu plana i za procjenu rizika”, navode.
Takav zahtjev bio je među zahtjevima koji su nakon prosvjeda upućeni Vladi. Inicijativa je tražila “dugoročni, sveobuhvatni monitoring” uz angažiranje neovisnih stručnjaka za izradu plana monitoringa i neovisnu procjenu rizika.
Kritizirali i savjetovanje o izmjenama zakona
Inicijativa se u istoj objavi osvrnula i na savjetovanje o Iskazu procjene učinaka izmjena Zakona o gospodarenju otpadom.
Prema njihovim navodima, Ministarstvo je objavilo izvješće prema kojem su odbijene sve 76 pristiglih primjedbi.
Tvrde da su odbijeni svi komentari njihove inicijative, dok su od 24 primjedbe Udruge Sunce 23 odbijene, a jedna je primljena na znanje.
“Prijedlozi su odbačeni bez argumenata, stručnog ili pravnog tumačenja – ‘Nismo suglasni s prijedlogom'”, napisali su.
Posebno su kritizirali trajanje savjetovanja. Tvrde da je ono trajalo samo od petka do nedjelje te da je provedeno protivno zakonu. Zbog toga su najavili da su zatražili hitni nadzor zakonitosti postupka.
Zakon o instrumentima politike boljih propisa propisuje da savjetovanje u pravilu traje 30 dana. U posebnim okolnostima može trajati kraće, ali nadležno tijelo tada treba obrazložiti razloge skraćivanja i objaviti ih na portalu e-Savjetovanja.
Na kraju su iz inicijative poručili:
“Devedeset devet posto energije ide na objašnjavanje građanima da nemaju razloga za brigu. Nijedan posto na to da ih se posluša”
Objavu su zaključili pitanjem: “Opet na ulicu?”
