Premijer Andrej Plenković žestoko je reagirao na medijsko izvještavanje i dio javnih reakcija vezanih uz aferu s ilegalnim otpadom u Lici. Tvrdi da se oko slučaja stvara nepotrebna panika koja, prema njegovim riječima, izravno nanosi veliku ekonomsku štetu poljoprivrednicima iz tog kraja.
Dolazeći u Hrvatski sabor na aktualno prijepodne, Plenković je pred novinarima ponovio da je voda u Lici zdravstveno ispravna za piće. Istodobno je kritizirao medijsko izvještavanje i reakcije pojedinih kritičara, ocijenivši da se time stvara “negativan marketing” cijele regije, prenosi N1.
“Imamo uznemiravanje javnosti”
“Imamo uznemiravanje javnosti, negativni marketing cijele Like. Proizvođači krumpira sad moraju prolaziti dodatne kontrole da bi njihov krumpir završio na policama trgovačkih lanaca. Cijelo ovo uznemiravanje javnosti dovelo je do toga da radimo ekonomsku štetu proizvođačima iz Like. Tko će jesti lički krumpir ako govorimo o ekološkom terorizmu, otrovano, zatrovano…”, rekao je premijer.
Plenković je ustvrdio da sanacija lokacija na kojima se nalazi otpad napreduje prema planu, a odgovornost vlasti pokušao je kontekstualizirati tvrdnjom da se o tom problemu godinama nije govorilo.
“Proces sanacije ide baš kako treba. Ovo ozračje je nešto drugo, to je daleko od istine. Sve je u redu, razumijemo zabrinutost građana. Mi smo bili u Gospiću, mi dolazimo tamo deset godina, nikad nitko nije spomenuo taj problem. O otpadu nikad nitko nije rekao ništa”, poručio je Plenković za N1.
Osnovan Vladin savjet za tumačenje nalaza
Plenkovićeve izjave dolaze neposredno nakon što je Vlada osnovala “Znanstveni savjet za sanaciju otpada u Gospiću”, na čijem su čelu rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Vlada je osnivanjem tog tijela najavila dodatno stručno sagledavanje nalaza povezanih sa sanacijom otpada. Istodobno, premijer je ranije kritizirao način na koji se u javnosti interpretiraju službena vještačenja koja je objavio USKOK.
Prošlog je tjedna od DORH-a i ovlaštenih vještaka zatražio da javno pojasne sadržaj objavljenih dokumenata. Pritom je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da se na nalaze, kako je rekao, “naslanjaju oni koji jako malo stručnoga znaju”, ocjenjujući da se tako može stvoriti pogrešan dojam o stanju tla i podzemnih voda.
Nalazi vještačenja: utvrđena prisutnost plastike i PFAS spojeva
S druge strane, u javnosti su pozornost izazvali konkretni rezultati vještačenja koje je USKOK objavio u okviru istrage o nezakonitom odlaganju velikih količina otpada.
Vještačenje Instituta za vode “Josip Juraj Strossmayer” na lokaciji odlagališta u Divoselu kod Gospića pokazalo je da voda koja prolazi neposredno ispod područja otpada sadrži velik udio otkrivene plastike, dok je uzvodno stanje bilo drugačije. U podzemnoj vodi nizvodno izmjereno je 737 mikrograma stiropora po litri, a utvrđena je i prisutnost teflona, odnosno spoja iz skupine PFAS kemikalija.
U nalazima je pritom rijeka Lika navedena kao pripadajuće vodno tijelo.
Istraga o desecima tisuća tona otpada
Dodatnim vještačenjem Geotehničkog fakulteta na području bivšeg kamenoloma u Benkovačkom Selu, na posjedu obitelji zagrebačkog zlatara Paška Dodića, prema navodima iz istrage utvrđeno je više od 6400 tona otpada s povišenim koncentracijama olova, bakra, cinka i antimona. U izvještajima se navodi i mogućnost širenja mikroplastike vjetrom na okolne parcele.
Prema rezultatima istrage, u Liku je tijekom više godina dovezeno oko 37.000 tona industrijskog otpada iz Italije i Slovenije, koji je, kako se sumnja, prikazivan kao građevinska sirovina. U slučaju se spominje tvrtka Tipos Resurs, a pod istragom je i lokalni HDZ-ov kadar Jerko Kostelac, koji je, prema navodima istrage, izdavao sporne dozvole.
Afera je izazvala i političke reakcije te prosvjede, uključujući skupove pod nazivom “Hodaj za Liku”. Zbog slučaja je došlo i do odustajanja od prerade dijela otpada u Zaprešiću, dok su se u javnosti pojavile tvrdnje da je afera utjecala i na rejting HDZ-a.
