Europski proračun za idućih sedam godina, prema trenutačnim pregovorima, trebao bi iznositi 1730 milijardi eura, a dio tog iznosa bit će namijenjen i Hrvatskoj, rekao je premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru. Istaknuo je da je Hrvatska još uvijek u fazi “hvatanja koraka”, a među najvažnijim područjima za hrvatske interese izdvojio je poljoprivredu i kohezijsku politiku.
“Još uvijek smo u fazi hvatanja koraka”, rekao je Plenković, naglasivši da je upravo europska politika kohezije od velike važnosti za razvoj Hrvatske te da će se nastaviti provoditi u korist zemlje.
“To je za sve one koji hrvatskim građanima govore da više neće biti europskih izvora financiranja. Naći će se valjda nešto i za Hrvatsku u tih 1730 milijardi eura, kao što se našlo i dosad”, poručio je premijer.
U tijeku pregovori o višegodišnjem financijskom okviru
Plenković je u Saboru podnio izvješće o redovitom sastanku Europskog vijeća održanom u lipnju u Bruxellesu. Na sastanku se, među ostalim, razgovaralo o Ukrajini, stanju na Bliskom istoku, konkurentnosti, globalnim gospodarskim izazovima te sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, odnosno VFO-u.
“Kao vlada smo pokazali da, kad se ravnomjeran regionalni razvoj postavi kao jasan i čvrst prioritet na nacionalnoj razini, dolazi do napretka, investicija, projekata i ulaganja”, istaknuo je premijer, dodajući da je to “naša crvena linija” u pregovorima o budućem europskom proračunu.
Pregovori o VFO-u za razdoblje od 2028. do 2034. godine već su u tijeku. Među čelnicima država članica postoji suglasnost da bi dogovor trebao biti postignut do kraja ove godine kako bi novi financijski okvir mogao početi vrijediti od početka programskog razdoblja, odnosno 1. siječnja 2028.
Predsjednik Vlade istaknuo je da se među 27 članica njih 18 svrstava u skupinu tzv. “prijatelja kohezije”. S druge strane nalaze se države koje su najveći uplatitelji u europski proračun i koje se, kako je rekao, “naravno zalažu za što manji ukupni iznos, pa ako se on smanji, smanjit će se i nacionalna omotnica”.
“Na energetskoj sigurnosti temelji se budućnost europskog gospodarstva”
Plenković se osvrnuo i na pitanje energetske sigurnosti, koje je, kako je rekao, jedna od tema koja se pojavljuje na svim sastancima europskih čelnika.
“Posebna tema svih sastanaka jest energetska sigurnost jer se upravo na njoj temelji budućnost europskog gospodarstva”, nastavio je Plenković.
“Nažalost, kao kontinent smo i dalje u potpunosti ovisni o uvozu nafte, plina i ugljena. Inteligentna, pravilna i pravodobna energetska tranzicija te ulaganja u nju mogu smanjiti tu ovisnost o drugim dijelovima svijeta”, objasnio je premijer govoreći o raspravama na sastanku Europskog vijeća.
“Jučer su cijene na svjetskim burzama bile više nego proteklog tjedna, i sve to diktira ritam rasprava na razini EU-a”, poručio je zastupnicima.
Prema Plenkovićevim riječima, Hrvatsku na europskoj energetskoj karti posebno pozicioniraju ulaganja u LNG terminal na Krku, investicije u nove plinovode kroz program RePowerEU, ulaganja kompanije Plinacro te daljnji razvoj i ulaganja u Janaf.
Hrvatska podržava proširenje EU-a
Premijer je istaknuo i da se na sastanku čelnika država i vlada razgovaralo o daljnjem proširenju Europske unije.
Hrvatska, rekao je, ima jasnu i čvrstu poziciju kada je riječ o proširenju na zemlje susjedstva, kao i na Ukrajinu i Moldaviju. Pritom je naglasio da članstvo treba biti povezano s ostvarivanjem potrebnih reformi i ispunjavanjem uvjeta.
“Nama je posebno važno da se vodi računa o BiH, gdje su Hrvati konstitutivan narod”, zaključio je premijer.
