Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u New Yorku pred američkim gospodarstvenicima predstavio gospodarske rezultate Hrvatske ostvarene tijekom posljednjih deset godina te izdvojio područja u kojima vidi mogućnosti za nova američka ulaganja.
Na Gospodarskom forumu Hrvatska-Amerika govorio je o rastu gospodarstva, smanjenju javnog duga i nezaposlenosti, energetskim projektima, trgovinskoj razmjeni sa Sjedinjenim Američkim Državama te daljnjem razvoju hrvatskog turizma.
Plenković je pritom podsjetio na niz kriza s kojima se Hrvatska suočavala posljednjih godina, među kojima su slom Agrokora, pandemija, dva razorna potresa, posljedice ruske agresije na Ukrajinu te rat na Bliskom istoku.
Unatoč takvim okolnostima, istaknuo je povećanje zaposlenosti, pad nezaposlenosti i javnog duga te ulazak Hrvatske u schengenski prostor i europodručje.
Javni dug smanjen u odnosu na pandemijsko razdoblje
Plenković je naveo da je udio javnog duga u hrvatskom BDP-u s približno 87 posto, koliko je iznosio na vrhuncu pandemije, smanjen na oko 66 posto.
Istodobno je proračunski manjak ostao ispod tri posto.
“Nismo činili čuda, ali smo svakako ostvarili opipljiv napredak”, rekao je Plenković.
Posebno je izdvojio i stopu gospodarskog rasta. Hrvatsko gospodarstvo prošle je godine poraslo za 3,4 posto, što je, prema njegovim riječima, bilo više od jednog postotnog boda iznad rasta američkog gospodarstva.
Izdvojio sektore za nova američka ulaganja
Obraćajući se američkim gospodarstvenicima, premijer je naveo nekoliko područja u kojima vidi značajan prostor za jačanje suradnje Hrvatske i SAD-a.
Među njima su energetika, podatkovni centri, informacijska tehnologija, farmaceutska industrija, poljoprivredno-prehrambeni sektor i infrastruktura.
Posebnu pozornost posvetio je LNG terminalu na Krku, čiji bi se kapacitet trebao povećati na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje.
Prema podacima koje je iznio, više od dvije trećine ukapljenog prirodnog plina koji preko terminala dolazi u Hrvatsku stiže iz Sjedinjenih Američkih Država.
Govorio je i o planiranoj izgradnji velikog podatkovnog centra u Hrvatskoj, za koji je rekao da bi mogao postati najveći takav centar u Europi.
Spomenuo i važan projekt za Bosnu i Hercegovinu
Kao jedan od strateški važnih projekata Plenković je izdvojio Južnu plinsku interkonekciju, koja bi trebala imati važnu ulogu u plinofikaciji Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, upravo se na tom projektu podudaraju hrvatski i američki interesi.
Energetske projekte premijer je predstavio kao jedno od područja u kojima postoji značajan potencijal za nastavak i produbljivanje gospodarske suradnje između Zagreba i Washingtona.
Trgovinska razmjena sa SAD-om nastavlja rasti
Plenković se osvrnuo i na aktualne gospodarske odnose Hrvatske i SAD-a.
Godišnja trgovinska razmjena dviju država iznosi približno 1,6 milijardi dolara, pri čemu su izvoz i uvoz približno podjednako zastupljeni.
Samo tijekom prvih šest mjeseci ove godine vrijednost razmjene približila se iznosu od milijardu dolara.
Govoreći o američko-europskim carinama, Plenković je rekao da hrvatski izvoznici zasad nisu osjetili veći negativan učinak, ali je naglasio da Hrvatska sudjeluje u oblikovanju zajedničkog europskog stajališta.
Kao jednu od glavnih prednosti Hrvatske za potencijalne američke ulagače izdvojio je članstvo u Europskoj uniji, koje omogućuje pristup jedinstvenom europskom tržištu s približno 450 milijuna stanovnika.
Uz to je istaknuo hrvatski geografski položaj i postojeću infrastrukturu.
Priznao da postoje i prepreke za ulagače
Premijer je istodobno naveo i područja u kojima Hrvatska još mora ostvariti dodatni napredak.
Govoreći o investicijskom okruženju, priznao je potrebu za daljnjim uklanjanjem administrativnih prepreka i nastavkom borbe protiv korupcije.
Takvi bi potezi, prema njegovu stajalištu, trebali dodatno poboljšati uvjete poslovanja i učiniti Hrvatsku privlačnijom stranim ulagačima.
Turizam više ne može ovisiti samo o broju gostiju
Jedna od tema bila je i hrvatska turistička sezona.
Plenković je istaknuo da je Hrvatska tijekom prvih osam mjeseci ove godine ostvarila bolje turističke rezultate nego u istom razdoblju 2024. godine.
Ipak, naglasio je da se budući razvoj turizma više ne može temeljiti isključivo na povećavanju broja dolazaka.
Prema njegovu stajalištu, potrebno je više ulagati u hotelski i privatni smještaj, nautički turizam, infrastrukturu te ukupnu kvalitetu turističke ponude i usluga.
Kao dodatnu priliku izdvojio je bolje prometno povezivanje Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Posebno je naglasio potrebu za većim brojem izravnih zračnih linija koje bi mogle dodatno povećati broj američkih turista koji dolaze u Hrvatsku.
