Hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu za CNN govorio je o ratu u Ukrajini, međunarodnom pravu i nastavku europske financijske potpore Kijevu, ali i o hrvatskom gospodarstvu, rekordnim turističkim rezultatima te sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena.
Predsjednik Vlade, koji boravi u New Yorku povodom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, razgovarao je s CNN-ovim novinarom Richardom Questom. Jedna od središnjih tema bila je budućnost međunarodnog poretka i pitanje kakve bi posljedice moglo imati slabljenje poštovanja međunarodnog prava.
Razgovarali su i o nastavku rata u Ukrajini, mogućnostima Kijeva da odgovori na ruske napade te financijskoj i vojnoj pomoći koju Ukrajini pružaju europske države.
Plenković: Ukrajina je izgradila snažne vojne sposobnosti
Govoreći o ratu, Plenković je rekao da Rusija već četiri i pol godine nastavlja agresiju na Ukrajinu.
Istodobno je istaknuo da je Ukrajina tijekom tog razdoblja uspjela obnoviti i dodatno razviti svoje vojne kapacitete, u čemu je, prema njegovim riječima, važnu ulogu imala međunarodna potpora.
Plenković smatra da je takva pomoć omogućila Ukrajini da nastavi pružati otpor, razvije nove vojne sposobnosti i iskoristi tehnološki napredak za djelovanje i dublje unutar ruskog teritorija.
Osvrnuo se i na govor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pred Općom skupštinom UN-a. Kao jednu od važnih poruka izdvojio je pitanje ruskih mogućnosti za nastavak financiranja rata.
„Ono što je predsjednik Zelenski danas rekao na Općoj skupštini UN-a bilo je vrlo jasno. Cilja na sposobnost Rusije da nastavi financirati rat, a najlakši i najpraktičniji način da to učini jest oslabiti sposobnost Rusije da proizvodi naftu i plin“, rekao je Plenković.
Govorio o milijardama eura pomoći Ukrajini
Jedno od pitanja odnosilo se na buduću europsku financijsku pomoć Ukrajini i sposobnost članica Europske unije da zadrže zajednički pristup potpori Kijevu.
Plenković je naveo da su europske države pronašle način da se u okviru proračuna Europske unije osigura prostor za zajmove u ukupnoj vrijednosti od oko 90 milijardi eura.
Prema podacima koje je iznio, približno 60 milijardi eura trebalo bi biti usmjereno na jačanje ukrajinskih obrambenih sposobnosti, dok bi preostalih 30 milijardi trebalo služiti za funkcioniranje ukrajinske države.
Hrvatski premijer naglasio je da rat zahtijeva velike količine vojnih resursa jer se oružje, streljivo i obrambeni sustavi brzo troše.
Ipak, potporu Ukrajini ne vidi samo kao pomoć zemlji koja se brani od ruske agresije, nego i kao pitanje zaštite međunarodnog pravnog poretka.
„Razumijemo da rat uzima danak. Vrlo brzo troši oružje, streljivo i obrambene sustave. Ali istodobno, ono što smo vrlo često govorili jest da smo ovdje kako bismo poduprli Ukrajinu jer štitimo međunarodno pravo“, rekao je.
„Naša sigurnost i naš opstanak dolaze u pitanje“
Plenković je zatim ponovio jednu od glavnih poruka svojeg govora pred Općom skupštinom UN-a.
Posebno je upozorio na važnost međunarodnog prava za male i srednje države te na moguće posljedice njegova zanemarivanja.
„To je bila glavna poruka mog jučerašnjeg govora, osobito kada je riječ o malim i srednje velikim državama. Ako ćemo ignorirati ili jednostavno zanemariti međunarodno pravo, cijeli međunarodni sustav, kao i naša sigurnost i naš opstanak, dolaze u pitanje. Zato je Ukrajina toliko važna kao primjer onoga prema čemu će svijet u budućnosti ići“, istaknuo je hrvatski premijer.
Prema njegovu stajalištu, način na koji međunarodna zajednica odgovori na rat u Ukrajini mogao bi imati šire posljedice za buduće funkcioniranje međunarodnog poretka.
Hrvatska bilježi snažne turističke rezultate
Drugi dio razgovora bio je posvećen hrvatskom turizmu i gospodarstvu.
U kontekstu ekstremnih temperatura koje su tijekom ljeta zabilježene u različitim dijelovima Europe, otvoreno je i pitanje utjecaja klimatskih promjena na budućnost hrvatskog turizma.
Plenković je istaknuo da je Hrvatska tijekom prvih osam mjeseci ostvarila rekordne turističke rezultate.
Prema brojkama koje je iznio, zemlja je dosegnula približno 22 milijuna turista godišnje i oko 110 milijuna noćenja, dok su prihodi od turizma premašili 15,8 milijardi eura.
Turističke rezultate povezao je i s ukupnim stanjem hrvatskog gospodarstva, istaknuvši da ono raste već 22 uzastopna tromjesečja.
Za ovu godinu očekuje rast između 2,3 i 2,4 posto, za koji je rekao da je i dalje približno dvostruko veći od rasta Europske unije i europodručja.
„To dobivamo od našeg turističkog sektora, koji je vrlo važan za kontinuirani rast hrvatskog gospodarstva, a ono raste već 22 tromjesečja zaredom. Ove godine očekujem rast od oko 2,3 do 2,4 posto, što je, mislim, i dalje dvostruko više od rasta Europske unije i eurozone“, rekao je Plenković.
Klimatske promjene donose sve veće rizike
Uz pozitivne turističke i gospodarske pokazatelje, Plenković je upozorio i na posljedice klimatskih promjena.
Posebno je izdvojio sušu i povećanu opasnost od šumskih požara, koji predstavljaju sve veći sigurnosni izazov tijekom ljetnih mjeseci.
Hrvatska raspolaže protupožarnim zrakoplovnim kapacitetima koji uključuju kanadere i zračne traktore, a Plenković je naglasio da Hrvatska svoje sposobnosti u gašenju požara stavlja na raspolaganje i drugim mediteranskim državama.
„Ali u pravu ste, klimatske promjene i suša uvelike su utjecale na našu sigurnost, osobito u pogledu šumskih požara. Hrvatska ima vrlo snažne kapacitete s kanaderima i air tractorima. Zapravo, tu sposobnost izvozimo i u druge zemlje na Mediteranu“, poručio je.
Hrvatska povećava ulaganja u sigurnost
Premijer je podsjetio i na ovogodišnju protupožarnu sezonu tijekom koje je, prema njegovim riječima, bilo požara s ljudskim žrtvama.
Upravo zbog rastućih rizika Hrvatska povećava ulaganja u sustav domovinske sigurnosti, s naglaskom na bolju povezanost različitih službi i njihovo zajedničko djelovanje u kriznim situacijama.
Plenković je na kraju zahvalio hrvatskim vatrogascima na njihovu radu tijekom zahtjevne protupožarne sezone te istaknuo važnost njihove uloge u zaštiti ljudi i imovine.
