Afera oko ilegalno odloženog opasnog otpada u Gospiću otvorila je novi politički sukob, a HDZ se, prema kritikama svojih protivnika, našao u prilično nezgodnoj situaciji.
Ako ne podrži subotnji prosvjed u Zagrebu pod geslom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“, kritičari će to protumačiti kao nebrigu za okoliš i zdravlje građana. Ako ga, pak, podrži, makar i oprezno, istodobno riskira optužbe da stvara paniku i histeriju te da radi protiv vlastitih političkih istomišljenika.
Upravo je takva situacija, prema ocjenama kritičara HDZ-a, stvorila novu komunikacijsku dilemu za vladajuću stranku.
Od „antihrvatskog okupljanja“ do Jakuševca
U početku su, kako se navodi, pojedini HDZ-u bliski komentatori pokušavali obeshrabriti građane od sudjelovanja tvrdnjama da je riječ o „antihrvatskom okupljanju“. Među onima koji su podržali prosvjed nalaze se i poznate osobe poput Severine, Rade Šerbedžije, Borisa Dežulovića, Maje Sever, kao i politička stranka Možemo!.
Nakon što takve poruke nisu zaustavile interes za prosvjed, fokus se prebacio na zagrebačke probleme s otpadom.
Poruka koju protivnici HDZ-a sada iščitavaju iz njihove komunikacije jest: može se prosvjedovati, ali bi pritom trebalo govoriti i o Jakuševcu, Savici i odgovornosti zagrebačke vlasti.
Takav pristup kritičari opisuju kao pokušaj da se građanski prosvjed za Liku uvede u širi politički obračun.
HDZ prozvao Tomaševića zbog Savice
Predsjednik zagrebačke organizacije HDZ-a Ivan Matijević posljednjih je dana posebno prozivao gradonačelnika Tomislava Tomaševića i zagrebačku vlast zbog problema s gudronskim jamama na području Savice.
„Koliki je nemar ‘ekoloških’ možemosa da gudronske jame nisu ni prijavili Fondu za zaštitu okoliša kao crnu točku koju treba sanirati. Premda su sva mjerenja potvrdila alarmantno onečišćenje tla i podzemnih voda i premda za problem gudronskih jama znaju od prvog dana svojeg mandata, Možemo/SDP gradska vlast ne samo da nije započela sanaciju, nego je nije ni pokušala pripremiti!“, rekao je Matijević.
Matijević je pritom tvrdio da zagrebačka vlast na problem nije reagirala dovoljno brzo te HDZ-ove prozivke povezao s pitanjem odgovornosti za okoliš.
„Diljem zemlje glume ‘stručnjake’ za okoliš, u Gospiću zahtijevaju sanaciju ‘odmah i sad’, ali njihov ekološki aktivizam završava ondje gdje započinje njihova odgovornost – u Gradu Zagrebu. Tomašević, Benčić i Kekin tijekom cijelog mandata nisu poduzeli ama baš ništa“, dodao je.
Nova politička fronta otvorena oko otpada
Otpad je tako u samo nekoliko tjedana postao jedna od glavnih tema političkog sukoba između vlasti i oporbe.
Kritičari HDZ-a ironično primjećuju da je upravo slučaj Gospić doveo do naglog interesa vladajuće stranke za zagrebačke ekološke probleme. U prvi plan tako su ponovno došli Jakuševec, Savica i druge lokacije povezane s otpadom.
Istodobno, iz zagrebačkog HDZ-a nastavljaju inzistirati na odgovornosti gradske vlasti.
Aktivist i televizijski voditelj Marin Vlahović poručio je na Facebooku:
„Tomislav Tomašević i Možemo, ta sekta nesposobnjakovića s nenormalnim idejama o svojevrsnoj paralizi gradova kojima upravljaju, pretvorili su Zagreb u ogromno smetlište i ekološku bombu. Svehrvatski, nadstranački i nadideološki prosvjed za Liku i Hrvatsku, to će i postati, ako svojim porukama jasno osudi i odgovorne za ekološku katastrofu u Zagrebu.“
Slične poruke stigle su i iz drugih dijelova političkog i javnog prostora.
Trpimir Goluža, nestranački zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, također je kritizirao pristup oporbe prema pitanju otpada.
„Ovo u Zagrebu je dokaz da problem Like pojedine stranke, a pogotovo Možemo i SDP, žele instrumentalizirati i pretvoriti u svoje političke poene. A u situaciji kada se trebaju brinuti o okolišu, onda pokazuju totalnu nebrigu.“
Na društvenim mrežama oglasili su se i drugi komentatori. Luka Šarić, komentator portala povezanog sa Željkom Markić i udrugom U ime obitelji, napisao je na X-u:
„Zašto barem ne šute o Like kad već znaju da imaju smeća i zagađenja u svom dvoriptu na sve strane? Licemjerje ne na kvadrat nego na stotu!“
„SVI ZA OKOLIŠ!“
Na temu zagađenja oglasio se i Kristijan Sedak, docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, koji je na X-u napisao:
„SVI ZA OKOLIŠ! 5. rujna na glavnom gradskom trgu u Gospiću organiziram veliki prosvjed zbog pomora ribe u Savi. Pozivam građane iz cijele Hrvatske da izađu na ulice. Zahtijevam hitnu sanaciju zagađene Save nizvodno od zagrebačkog pročišćivača otpadnih voda“
U međuvremenu je Tomislav Tomašević odbacio prozivke zagrebačkog HDZ-a i poručio da se pitanjem otpada na Savici pokušava skrenuti pozornost s Gospića. Prema njegovim riječima, za sanaciju tog starog otpada nadležna je država, a problem na toj lokaciji postoji desetljećima.
Jedan problem ne poništava drugi
U cijeloj priči ostaje ključno pitanje: ako postoje ozbiljni problemi s otpadom u Zagrebu, znači li to da o njima treba šutjeti dok se govori o Gospiću?
Kritičari takvog pristupa smatraju upravo suprotno. Ako Jakuševec, Savica ili druge lokacije predstavljaju ekološki problem, i to je razlog za politički i građanski pritisak.
Ali postojanje problema u Zagrebu samo po sebi ne rješava pitanje ilegalno odloženog otpada u Gospiću.
Drugim riječima, jedna ekološka tema ne bi trebala služiti za potiskivanje druge.
Tomašević je pritom naglasio da prosvjed u Zagrebu podržava i njegova stranka, kao i brojni oporbeni političari i građanske inicijative s različitih političkih strana.
Zato se politička rasprava sve više svodi na pitanje tko je odgovoran, tko je zakazao i zašto se pojedini problemi rješavaju tek kada postanu tema javnog pritiska.
„Ćaciji“ kao politička poruka
U tekstu se HDZ-ove političke i medijske saveznike naziva i „ćacijima“, izrazom koji je nastao u Srbiji tijekom studentskih prosvjeda protiv vlasti Aleksandra Vučića.
Izraz je nastao nakon što je ispred jedne novosadske gimnazije osvanuo grafit „Ćaci u školu“, u kojem je umjesto riječi „đaci“ napisana riječ „ćaci“. Pogreška je vrlo brzo postala predmet ismijavanja na društvenim mrežama.
Kasnije su nastale izvedenice poput „ćaciji“ i „ćacilend“, kojima su protivnici vlasti u Srbiji počeli opisivati osobe koje su doživljavali kao podršku vlasti ili protutežu stvarnim prosvjednicima.
U ovom slučaju izraz se koristi kao politička i satirična oznaka za one koji, prema autorima kritike, pokušavaju preusmjeriti energiju građanskog prosvjeda na obračun s političkim protivnicima.
Prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ najavljen je za 5. rujna u Zagrebu, a pitanje opasnog otpada u Gospiću posljednjih je tjedana preraslo u jednu od najglasnijih političkih i društvenih tema u Hrvatskoj.
