Politička jesen prepuna neizvjesnosti možda je najbolji opis onoga što premijera Andreja Plenkovića očekuje u nadolazećim mjesecima. Predsjednika Vlade, prema svemu sudeći, čeka intenzivno razdoblje u kojem će morati pokušati smiriti nezadovoljstvo građana povezano s ekološkom krizom u Lici.
Istodobno će morati balansirati i s mogućim energetskim izazovima, održavati stabilnost vladajuće koalicije te voditi računa o odnosima unutar HDZ-a. Svjestan izazova koji mu predstoje, Plenković je već predstavio novi jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijedan 125,4 milijuna eura.
Paket mjera kao odgovor na ličku krizu
Riječ je o paketu kojim bi se, kako očekuju u vladajućoj stranci, barem djelomično moglo ublažiti nezadovoljstvo građana. U središtu mjera je subvencioniranje cijena električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor te mikro, male i srednje poduzetnike.
Paket je usmjeren i na ublažavanje rasta cijena plina i toplinske energije, s ciljem sprječavanja najavljenog poskupljenja plina od 16 posto. Zbog nestabilnosti na energetskom tržištu krajnji je cilj zaštititi životni standard građana, a provedba ovih mjera trebala bi započeti 1. listopada.
U međuvremenu će 15. rujna započeti nova parlamentarna sezona, koja bi za Plenkovića mogla biti politički zahtjevna. Jesen bi trebala pokazati kakva će biti dinamika odnosa između HDZ-a i njegovih glavnih koalicijskih partnera, a jedan od najvećih testova stabilnosti Vlade bit će kreiranje i izglasavanje proračuna za iduću godinu.
Takav proces uobičajeno otvara prostor za političke procjene, pregovore i usuglašavanja unutar vladajuće većine. Politička jesen trebala bi donijeti i nastavak sukoba između premijera Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, budući da nesuglasice oko vanjske politike i imenovanja diplomata još nisu riješene.
Plenković će, kako najavljuju iz njegova političkog tima, nastojati održati institucionalnu stabilnost u okolnostima koje neće biti jednostavne, među ostalim zbog mogućih novih energetskih pritisaka i inflacije.
Globalne cijene nafte posljednjih su tjedana, pod utjecajem geopolitičkih napetosti, ponovno počele snažnije rasti, što je tijekom kolovoza, prema podacima navedenima u tekstu, rezultiralo rastom cijena energije od 17,4 posto i ubrzanjem inflacije na 4,1 posto.
Vlada je zbog toga predstavila novi paket pomoći građanima i gospodarstvu, no nastavak rasta cijena na svjetskim tržištima mogao bi dodatno povećati proračunski pritisak povezan sa subvencioniranjem električne energije i plina.
Sindikalni zahtjevi
Prelijevanje viših troškova na cijene hrane i usluga u takvom bi scenariju moglo dodatno ugroziti životni standard građana. Ponovni rast inflacije već je potaknuo sindikate javnog sektora na snažniju mobilizaciju, nakon što su tijekom kolovoza interventno povećana braniteljska prava i mirovine.
Sindikalne organizacije iz područja obrazovanja i znanosti otvoreno su poručile da sredstava očito ima dovoljno, najavljujući pritom snažne zahtjeve u jesenskim pregovorima.
Kako se tijekom jeseni očekuje i rebalans proračuna, Plenković bi se mogao naći pred složenim izborom. S jedne strane bit će sindikati koji u slučaju izostanka povećanja plaća često najavljuju mogućnost štrajka, dok će s druge strane biti potreba za održavanjem fiskalne discipline u nestabilnim gospodarskim okolnostima.
Takva situacija mogla bi dodatno aktivirati oporbu, prije svega SDP i Možemo, koji već najavljuju zajedničke aktivnosti i politički intenzivnu jesen. Oporbene stranke mogle bi krenuti s prikupljanjem potpisa i inicijativama usmjerenima protiv vladajuće većine.
Budući da rujan donosi i nova, stroža pravila, veće zakonske izmjene te izbor ustavnih sudaca, moguće su i nove političke napetosti između vlasti i oporbe.
Osjetljiv bi mogao biti i odnos HDZ-a i Domovinskog pokreta oko pitanja zapošljavanja više od 100.000 stranih radnika, što bi moglo otvoriti dodatne političke i ideološke razlike unutar vladajuće većine.
Još veće nezadovoljstvo među građanima mogla bi izazvati eventualna nova poskupljenja. Zbog sukoba na Bliskom istoku cijena sirove nafte, prema navodima iz teksta, porasla je na 100 dolara po barelu.
Iako Vlada povremeno intervenira u cijene goriva na benzinskim postajama, visoke cijene energenata već neko vrijeme stvaraju snažan pritisak na sektor prijevoza. To se posredno može odraziti na cijene dostave, javnog i međugradskog prijevoza, kao i na troškove logistike uvozne robe.
Lički rokovi
Građani bi zbog rasta troškova održavanja zgrada i cijena građevinskog materijala mogli očekivati skuplje popravke i veće pričuve, kao i dodatni pritisak na rast slobodnih ugovornih najamnina na tržištu nekretnina prije nego što najavljeni novi Zakon o najmu stupi u punu primjenu.
Upućeni u ovu tematiku najavljuju i mogućnost rasta cijena hrane i namirnica koje nisu obuhvaćene paketom od sto zamrznutih proizvoda. Jesen bi, prema tim procjenama, mogla donijeti i više cijene u uslužnim djelatnostima poput frizerskih salona, ugostiteljstva i automehaničarskih usluga.
Sa svim tim izazovima Plenković se do sada, barem prema političkim procjenama, relativno uspješno nosio.
Međutim, lička kriza povezana s ilegalnim otpadom, koja je tijekom rujna dosegnula vrhunac napetosti, predstavlja jedan od najozbiljnijih problema s kojima se njegova Vlada dosad suočila.
Pokušaj Ministarstva zaštite okoliša da problem viška komunalnog otpada iz drugih gradova riješi njegovim preusmjeravanjem u sredine koje imaju odgovarajuće kapacitete rezultirao je otvorenim neslaganjem unutar vladajuće većine.
Na nedavnom sastanku koalicijskih partnera predsjednik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak oštro se usprotivio ideji da Bjelovar preuzme otpad iz drugih sredina. Pritom je poručio da Vlada na taj način, prema njegovu mišljenju, kažnjava gradove koji su uredili vlastiti sustav gospodarenja otpadom.
Uz Hrebaka je u tom stavu stao i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, a pridružio im se i HDZ-ov gradonačelnik Karlovca Damir Mandić. Takvi istupi ukazali su na postojanje neslaganja unutar vladajuće većine i otvorili pitanje mogućih dodatnih tenzija unutar HDZ-a.
Upravo zbog toga lička kriza za Plenkovića bi mogla predstavljati jedan od najvećih političkih izazova ove jeseni. Ako Vlada do najavljenog roka, 20. rujna, ne predstavi jasan i provediv plan cjelovite sanacije, mogla bi se suočiti s dodatnim političkim pritiskom i mogućim padom rejtinga.
Takav bi scenarij, prema političkim procjenama, mogao otvoriti prostor za nove rasprave o stabilnosti parlamentarne većine i odnosima unutar HDZ-a, što premijeru Plenkoviću sasvim sigurno nije u interesu.
