Saborska zastupnica Centra Marijana Puljak objavila je da je pripremila kaznene prijave zbog činjenice da tijekom katastrofalnog požara koji je u kolovozu zahvatio omiško područje nije aktiviran Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK).
U požaru koji je 13. kolovoza zahvatio područje od Lokve Rogoznice prema Omišu poginule su tri osobe, više od 40 ljudi bilo je ozlijeđeno, a oko 2500 stanovnika i turista moralo je biti evakuirano. Unatoč razmjerima požara, SRUUK tada nije bio aktiviran.
“Imamo li sustav ranog upozoravanja koji spašava živote ili sustav plaćen milijune eura za slanje beskorisnih obavijesti?” pitala je Puljak danas u Hrvatskom saboru.
“U Omišu ništa, u Primoštenu i na Braču sustav je aktiviran”
Puljak je usporedila postupanje nadležnih tijekom triju velikih požara koji su izbili u posljednjih mjesec dana.
Nakon požara kod Omiša, SRUUK je 20. kolovoza aktiviran tijekom požara na području Primoštena, kada su stanovnici na svoje mobilne uređaje dobili upozorenje. Sustav je ponovno korišten prošlog vikenda, kada se veliki požar na Braču približio Milni.
“Nekoliko dana kasnije požar u Primoštenu, SRUUK aktiviran. Nedavno Brač, SRUUK aktiviran s porukom ‘požar je, pratite upute žurnih službi’. Pa taj sustav treba slati upute”, rekla je Puljak.
Podsjetila je i na ranije objašnjenje splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana prema kojem bi aktiviranje sustava tijekom požara kod Omiša moglo izazvati paniku među građanima i dodatno zakomplicirati promet zbog mogućeg zakrčenja cesta.
Premijer Andrej Plenković dan nakon požara govorio je o iznimno brzom širenju vatre, kojem su pridonijeli orkanski vjetar i noćni uvjeti. Na izravno pitanje o tome zašto građanima nije poslana poruka, nije odgovorio je li se o aktiviranju SRUUK-a uopće razmatralo.
Sustav vrijedan 8,36 milijuna eura
SRUUK je pušten u rad u kolovozu 2023. godine, a vrijednost projekta iznosi 8,36 milijuna eura. Najveći dio sredstava osiguran je iz europskih izvora.
Sustav omogućuje slanje upozorenja građanima SMS porukama i drugim tehnologijama na području koje je zahvaćeno ili ugroženo izvanrednim događajem.
Puljak je premijeru Plenkoviću i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću uputila i pisana zastupnička pitanja. Od nadležnih traži kompletnu kronologiju postupanja tijekom požara kod Omiša, kao i podatke o pozivima, komunikaciji i odlukama koje su donesene.
Posebno traži odgovor na pitanje kako je odlučeno da se SRUUK ne aktivira te tko je tijekom kritičnih sati bio uključen u donošenje odluka.
Tko može aktivirati SRUUK?
Pravilnik o ranom upozoravanju stanovništva predviđa više mogućnosti za pokretanje sustava.
U slučaju opasnosti od požara velikih razmjera odluku o potrebi upozoravanja stanovništva može donijeti glavni vatrogasni zapovjednik ili osoba koju on za to ovlasti. Zahtjev za upozoravanje mogu podnijeti i načelnici stožera civilne zaštite grada, općine ili županije na čijem se području dogodio izvanredni događaj. Nakon toga poruke građanima šalje Ravnateljstvo civilne zaštite.
Zbog toga pitanje odgovornosti za neaktiviranje sustava nije nužno vezano uz samo jednog dužnosnika. Puljak sada traži rekonstrukciju događaja kako bi se utvrdilo tko je te noći imao relevantne informacije, tko je donosio odluke te je li u nekom trenutku postojala obveza ili potreba za slanjem upozorenja građanima.
Nakon požara tražila Bobanovu ostavku
Puljak je već nekoliko dana nakon požara zatražila ostavku župana Blaženka Bobana upravo zbog neaktiviranja SRUUK-a.
Tada je posebno isticala činjenicu da je sustav samo nekoliko dana kasnije aktiviran tijekom požara u Primoštenu, a pritom, kako je navodila, nije došlo do panike ni prometnog kolapsa na koje je Boban ranije upozoravao.
Razmjeri omiškog požara dodatno su se pokazali kroz broj stradalih, uključujući i osobe koje su preminule nakon samog događaja. Jedna osoba izgubila je život tijekom požara, dok su još dvije naknadno preminule u KBC-u Split od posljedica zadobivenih ozljeda. Posljednja među njima, 58-godišnja žena, preminula je 10. rujna.
Požar je zahvatio približno 1000 hektara, uništene su desetine kuća, vozila i plovila, a materijalna šteta procijenjena je na oko 110 milijuna eura.
