Premijer Andrej Plenković poručio je u Torontu da su međunarodno pravo i snažni multilateralni sustavi ključni za položaj manjih država u svijetu te upozorio da bi bez njih manje zemlje mogle postati tek promatrači globalnih procesa.
“Vjerujemo da u međunarodnim odnosima za zemlje naše veličine postoje dva najbolja prijatelja. Jedan je oslanjanje na međunarodno pravo, a drugi na ojačane međunarodne, multilateralne sustave i poboljšano svjetsko upravljanje. Bez njih će manje zemlje postati tek promatrači, što mi ne želimo biti”, rekao je Plenković.
Govoreći na visokoj školi za svjetsku i javnu politiku Munk u Torontu, premijer je istaknuo kako međunarodni sustav postaje sve fragmentiraniji, ali istodobno sve više ovisi o mrežama koje povezuju države, društva i pojedince širom svijeta.
Prema njegovim riječima, otpornost više nije samo cilj javnih politika, već strateška nužnost, dok povezanost danas ima mnogo šire značenje od gospodarskog razvoja.
“Na povezanost se više ne gleda isključivo kao na pokretač gospodarskog rasta. Infrastruktura, prometni koridori, digitalne mreže i energetska međupovezanost postale su ključne komponente nacionalne i kolektivne sigurnosti”, naglasio je.
Plenković je istaknuo da Hrvatska ulaže u obrazovanje kao jedan od temelja budućeg razvoja te naveo da država za tu svrhu izdvaja pet posto BDP-a.
“Bez kvalitetnog obrazovanja manje zemlje jednostavno nemaju šanse u današnjem kompetitivnom svijetu”, poručio je.
Dodao je kako vjeruje da budući međunarodni poredak neće oblikovati isključivo velike sile, nego i države koje mogu povezivati regije, graditi partnerstva, jačati otpornost i nuditi konkretna rješenja za zajedničke izazove.
“To je uloga koju Hrvatska želi imati unutar Europe, NATO-a, šire transatlantske zajednice i u svijetu”, rekao je premijer.
Govoreći o hrvatskim prioritetima, istaknuo je energetiku, prometnu povezanost i demografiju kao ključna područja razvoja.
Kao primjer uspješnih energetskih projekata naveo je LNG terminal na Krku, za koji smatra da je Hrvatsku od zemlje ovisne o uvozu energije pretvorio u regionalno energetsko središte. Spomenuo je i važnost Jadranskog naftovoda u opskrbi susjednih država.
“Hrvatsko iskustvo pokazuje da možemo dati značajan doprinos regionalnoj energetskoj sigurnosti ako rano ulažemo i gradimo partnerstva, strateški razmišljajući o našem geografskom položaju”, rekao je.
Posebnu pažnju posvetio je demografskim izazovima, koje smatra jednim od najvećih problema zapadnih društava.
“Nitko u Europskoj uniji s današnjim natalitetom ne može održati ni trenutan broj stanovnika koje te zemlje imaju, što znači da smo svi u problemu”, upozorio je.
Istaknuo je da Hrvatska nastoji odgovoriti na taj izazov privlačenjem stranih stručnjaka, potporama obiteljima, zadržavanjem mladih, ravnomjernim regionalnim razvojem te programima priuštivog stanovanja.
Premijer je dodao da će Vlada nastaviti poticati i povratak iseljenih Hrvata kao važan dio demografske politike i dugoročnog razvoja zemlje.
